Razgovarala: Amina Čorbo - Zećo

Nova ste politička organizacija, međutim, možemo li na osnovu dosadašnjih istupa definisati da vi niti u jednom slučaju ne biste išli u vlast sa onima koji su danas u Vladi, a predstavljaju prosrpsku politiku?

Šahman: Da se razumijemo, Crna Gora bi trebala po svojoj konstituciji biti multietnička i multikulturalna zemlja. Apsolutno nisam protiv toga jer bi se to kosilo s mojim političkim načelima, da jedna politička partija ili više njih predstavlja interese svoje zajednice, to je meni potpuno normalno. Međutim, ono što nije normalno jeste da određena politička partija želi da ostvari jednu vrstu hegemonije, ukoliko radi za interese neke druge države sprovodeći njihovu agendu unutar vaše zemlje i ukoliko žele da bude dominantna ta njihova politika na način da pominju promjenu ustava Crne Gore kvalifikujući njihov jezik kao jedan od jezika koji treba da bude službeni u Crnoj Gori itd. Sve te stvari liče na određeni hegemonistički pristup i apsolutno sam protiv toga. A priori ne mora da znači da jedna politička partija zastupa interese svoje zajednice, ali ako želi da ostvari sve ovo što sam rekao onda takav pristup nije prihvatljiv i to je nešto što nećemo dozvoliti ni po koju cijenu.

Nedavno ste izjavili da Bošnjaci ne žele biti sluge tuđih interesa, već partnerstvo i savezništvo na ravnopravnim osnovama. Znači li to da je aktuelna garnitura bošnjačkih predstavnika u Vladi Crne Gore “sluga nečijih interesa”?

Šahman: Pazite, ukoliko pogledate šta danas pokrivaju bošnjački ministri unutar Vlade Crne Gore bit će vam jasno da to prosto nisu interesi zajednice. Ukoliko dođete u priliku da pregovarate o određenom ulasku u izvršnu vlast onda treba da se, prije svega, vodite interesima zajednice, u ovom slučaju bošnjačke zajednice, a mnogo manje o onome što su partikularni interesi pojedinaca. Nije prihvatljiv jedan takav pristup, mislim da su bošnjački interesi u Crnoj Gori na znatno većem nivou. Ono što piše u programu te političke partije koja sada participira u vlasti jesu zaštita kulturne baštine Bošnjaka, jesu ljudska i manjinska prava, jesu veća načela demokratičnosti, jesu infrastrukturni i ekonomski projekti u onim sredinama koje su manje razvijene, a u kojima dominantno žive Bošnjaci. Ukoliko pogledate danas šta pokrivaju ti ministri Bošnjaci onda ćete vidjeti da to nije tako.

Šta konkretno pokrivaju, čime se bave bošnjački ministri?

Šahman: Podsjetit ću vas da je u julu ove godine došlo do rekonstrukcije Vlade Crne Gore. Ona danas broji 32 člana. Radi se o nečemu nesvakidašnjem, nečemu što je neviđeno u Evropi. U ovom momentu je to najglomaznija vlada koja funkcionira. Pet ministara koje trenutno pokrivaju Bošnjaci i nije neka brojka u odnosu na 32. Dakle, sve bitne odluke se donose mimo bošnjačkih ministara i prosto imate nedavno situaciju da je Vlada donijela odluku da se bivšem crnogorskom mitropolitu Amfilohiju podigne spomenik u Crnoj Gori, imamo dakle situaciju da Vlada u kojoj sjede ti bošnjački ministri donose jednu takvu odluku. Mogu oni napuštati sjednice, jeste to bilo demonstrativno, ali pod svaku cijenu drže fotelje koje su izmišljene. Ti resori koje oni danas pokrivaju nikada nisu bili na nivou ministarstava, to su bile određene uprave, agencije, odjeljenja u okviru ministarstava. Danas imate da bošnjački ministri pokrivaju resore gasa i nafte, resor za nevladine organizacije itd. Sve ono što je bilo minorno je pretočeno u resore samo da bi neko bio ministar. Mislim da to nije svrha i ponavljam da su bošnjački interesi u Crnoj gori na mnogo većem nivou.

Dakle, oni ne mogu utjecati na neka važna politička uređenja u Crnoj Gori?

Šahman: Niti na jednu važnu odluku ne mogu utjecati. Jer ta Vlada može biti formirana i bez njih. Oni mogu i napustiti tu Vladu, međutim, najveća greška jeste da budu perači političkih biografija onih ljudi koji nipodaštavaju drugog i drugačijeg, koji ne uvažavaju vaše programske principe i načela, oni koji negiraju genocid u Srebrenici, oni koji ne priznaju našu susjednu nezavisnu državu Kosovo i koji kažu da ukoliko njihove političke strukture budu dominantne, većinske u Crnoj Gori da će tu odluku iz 2008. Godine poništiti i da neće priznavati Kosovo kao našu susjednu zemlju sa kojom dijelimo granicu.

Jedan sarajevski student albanskog identiteta vodio je Vladu Crne Gore - Dritan Abazović i njegova vlada su u Sarajevu doživljavani kao prosrpski. Vi ste također sarajevski student. Šta možemo očekivati od Vas kao lidera političke partije i možda u budućnosti nekog institucionalnog tijela?

Šahman: Sarajevo je za mene vrlo važno, tu živi dio moje porodice, tu sam studirao i na neki način sam i dalje sarajevski student pošto privodim kraju svoj doktorski studij ovdje u Sarajevu. Ponosim se činjenicom da sam student Univerziteta u Sarajevu, završio sam Ekonomski fakultet, magistrirao u Sarajevu i uspješno privodim kraju doktorski studij. Bošnjaci iz Crne Gore, a govoreći uopšteno o Sandžaku kao i srbijanskom i crnogorskom dijelu koji žive u BiH a ima ih jako veliki broj, prisutni su u svim sferama i u politici, kulturi, diplomatiji trebaju i moraju biti most snaženja između naše dvije zemlje. Dakle između nezavisne i suverene Crne Gore i nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine. Dodatni mostovi, dodatna uvezivanja između dvije države koje u ovom momentu imaju dobre bilateralne odnose. To je potvrdila i nedavna posjeta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića tročlanom Predsjedništvu BiH i to u vrijeme predsjedavanja člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka. To je jedna dobra poruka i sa tog skupa su poslane poruke da je prijatelj među prijateljima što je ohrabrujuće i optimistično za neku buduću saradnju. Prostor za neku dodatnu saradnju naravno da postoji i u ekonomskom dijelu – jačanje privrednih aktivnosti i na tom planu treba intenzivnije i više raditi.

Bošnjaci Balkana su generalno, ali i unutar država u kojima bivstvuju razjedinjeni po interesno-političkim linijama. U BiH bošnjačka politika se rasplinila u nekoliko frontova. Sada je to slučaj i u Crnoj Gori. Kako pronaći vezivno tkivo koje će okrupnjavati političke ideje Bošnjaka, kanalisati interese u jednom pravcu, jer bez tog udruženog djelovanja Bošnjaci u svim državama ex Yu su ugroženi?

Šahman: Apsolutno je važno udruživanje, saradnja, naći jedan minimum zajedničke saradnje itd. Međutim, kada govorimo o politici podsjetit ću vas da u Crnoj Gori postoje i neke druge bošnjačke partije. Mi jesmo izašli iz te Bošnjačke stranke koju smo činili, snažili i jačali godinama unazad upravo zbog pogrešnih kadrovskih i programskih sprovođenja jedne takve vrste politike. Postoji, kažem vam, neke druge institucije u kao što su Nacionalna vijeća, institucije kulture, pa ako hoćete i Islamska zajednica koja jeste heterogena u Crnoj Gori jer je čine i Albanci i Bošnjaci i Crnogorci islamske vjere, ali dominantni su Bošnjaci i u tom pravcu bi te institucije nekako trebale biti ujedinitelj svih nas.

Međutim, politički pluralizam, makar u ovom momentu, mislim da je dobar i da će uroditi određenom vrstom kvaliteta. Zato što u nekom narednom periodu, mi smo tek osnovani, ali pretendujemo na to da budemo neka superiornija politička ideja u odnosu na prethodne i ovu postojeću koja predstavlja Bošnjake i da budemo broj jedan. To je neki naš cilj, za sada je situacija obećavajuća i idemo u tom pravcu.

Prilikom smjene, da kažemo sistema vlasti, odlaska Đukanovića i dolaska novih politika, u Sarajevu se moglo čuti da su Bošnjaci okrenuli leđa Đukanoviću i da ga je to koštao izbornog rezultata. Koliki je potencijal saradnje BDP i DPS-a u nekim budućim izbornim ciklusima?

Šahman: U ovom monetu Bošnjački demokratski pokret je posvećen sebi. Želimo da ojačamo našu infrastrukturu, želimo da našu ideju približimo ljudima. Svakodnevno razgovaramo od Rožaja, Plava, Gusinja, Bijelog Polja, Pljevalja, Podgorice i svih dijelova Crne Gore gdje žive naši ljudi. Evo i ova posjeta Sarajevu je dobra prilika da razgovaramo s našim ljudima koji žive i rade ovdje, a imaju neke rodbinske ili bilo koje druge privredne veze sa zavičajem i vrlo je važno da predstavimo ovu ideju. Da na neki način ohrabrimo ljude da postoji i neka druga politička opcija koja prvenstveno misli o interesu zajednice. U ovom momentu ne razmišljamo o nekim koalicionim aranžmanima, vidjet ćemo kada za to dođe vrijeme. U Crnoj Gori prosto ne postoji sistem da su izbori, kao recimo u BiH da se unaprijed zna datum izbora, mi svako malo imamo neke vanredne izbore, naročito na lokalu. Jer, kod nas prosto se dešava da se napravi neki koalicioni aranžman, pa prestane da postoji i ide se na vanredne izbore. Sad do kraja ove godine imamo izbore u Beranima, već početkom naredne godine u Nikšiću, pa onda Cetinje itd. Svako malo smo u nekom izbornom ciklusu. Vidjet ćemo da li ćemo imati vanredne parlamentarne izbore. Podsjetit ću da smo od 2020. Imali tri puta izlazak na birališta kada su u pitanju parlamentarni izbori. Predsjednički su posebno, tako da bit će izazova u narednom periodu i bit će prilike i da o tim koalicionim borbama razgovaramo narednim mjesecima i godinama.

I za kraj, kada bi nad Crnom Gorom postojala vanjska kupola zvala bi se NATO, dok je unutrašnja trenutno mnogo bliža “srpskom svetu”. Evropska unija bi kroz međuprostor mogla biti prevaga da se uz atlantske institucije Crna Gora riješi sada već historijskih okova beogradskog hegemonizma. Koliko je realno moguć relativno skor ulazak Crne Gore u EU?

Šahman: Cilj koji je sebi Crna Gora postavila jeste članstvo u Evropsku uniju do 2028. Godine. Međutim, da bismo postigli takav jedan cilj vrlo je važno da jačamo regionalnu saradnju. U ovom momentu nisam siguran da Vlada Crne Gore vodi jednu takvu politiku. Zašto? Zato što je Parlament Crne Gore nedavno u bliskoj prošlosti donio jednu rezoluciju o Jasenovcu, pa je tako vrlo jedna oštra poruka bila iz zvaničnog Zagreba. Znate da je Hrvatska EU i prvi susjed Crne Gore, a i kao takva bila je veliki lobista naših interesa na putu prema Evropskoj uniji.

Ti odnosi sada niu na zavidnom nivou. Imate situaciju da jedan od potpredsjednika Vlade Crne Gore, jedan od sedam koliko ih imamo, kaže da ukoliko bi njegova partija bila dominantna u vlasti Crne Gore oni bi poništili nezavisnost Kosova tako da nisam siguran da u tom kontekstu možemo govoriti o dobrim regionalnim odnosima. I ako pogledate svu tu političku elitu u Crnoj Gori , izvršna vlast vuče na jednu stranu, predsjednik države na drugu, zakonodavna vlast na treću itd. Nema jednog zajedničkog pristupa, nema sinergetskog efekta koji bi vodio prema tom cilju. Mislim da ukoliko bi se sve to klasifikovalo i ukoliko bi odnosi bili na jednom boljem nivou, realno je da Crna Gora postane naredna članica Evropske unije i to bili bilo ostvarivo do 2028. godine.

Ali, jako je važno da mi unutar sebe radimo određene reforme, jako nam je važno da imamo vladavinu prava i vladavinu zakona. Da jačamo naše demokratske kapacitete i da ono što je jako važno, govoreći iz ugla prije svega bošnjačkog naroda, da onaj dio Crne Gore u kojem dominantno žive Bošnjaci bude ekonomski puno razvijeniji. Da država posebno vodi računa o tome, ali i naša dijaspora koja živi širom svijeta i koja je ostvarila savršene biznise od SAD, zemalja zapadne Evrope, pa i zemalja regiona u kojem bivstvuju.

(NAP)