Piše: Haris Ahbabović
 
Izbor američkog predsjednika Richarda Nixona promijenio je način na koji su komunističke nacije postupale sa SAD-om u geopolitičkim pitanjima. Nixon, izraziti antikomunista tokom Hladnog rata, umio je da provocira komunističke sile. Njegova čuvena posjeta Kini i posljedično otopljavanje odnosa sa SSSR-om dokaz su da je njegova triangulacijska teorija bila ispravna. Ali, 1969. poslije nekoliko mjeseci otkako je Nixon ušao u Bijelu kuću, njegovo razumijevanje svijeta je još uvijek je bilo neispitano.

Bilo je to u vrijeme kad je Sjeverna Koreja oborila špijunski avion EC-121 iznad Japanskog mora. Nixon je bio bijesan. NPR-ova priča iz jula 2010. donijela je razmišljanja Brucea Charlesa, američkog vojnog pilota koji je tada bio stacioniran u bazi u Kinsanu u Južnoj Koreji. Prisjetio se da su ga podigli na uzbunu u skladu sa njegovim dužnostima u slučaju SIOP-a, američkog plana o nuklearnom udaru u slučaju rata sa komunistima. Charlesa su podigli na uzbunu da bi na aerodrom u Sjevernoj Koreji bacio nuklearnu bombu snage 330 kilotona. Na kraju je ipak dobio naredbu da se povuče i on se vratio svojim uobičajnim dužnostima.
 
Prema službenim dokumentima, Nixon i njegovi savjetnici bili su na sto muka kako da odgovore na incident. Na kraju je predsjednik donio odluku da ne uzvraćaju udarac. Narednih godina predsjednik je čak slao bombardere naoružane nuklearnim oružjem prema Sovjetskom Savezu, dok je istovremeno širio glasine da je toliko poremećen da bi zaista mogao da potegne okidač trećeg svjetskog rata. 

Poslije su se u američkim medijima pojavile informacije da je Nixon bio pijan kada je odlučivao da li da nuklearnim oružjem gađa ili ne gađa Sjevernu Koreju.