U dokumentu u koji Radio Slobodna Evropa ima uvid, Crna Gora i Srbija se ponovo kvalifikuju kao lideri u regionu i njihov prijem u EU se predviđa za sedam godina.

"Pregovori o pristupanju su u toku sa Crnom Gorom i Srbijom. Sa snažnom političkom voljom, pružanjem realnih i održivih reformi i definitivnim rješenjima sporova sa susjedima oni bi potencijalno bili spremni za članstvo u perspektivi do 2025. godine", ističe se u konačnoj verziji Strategije Evropske komisije koja će biti objavljena u Strazburu u utorak.

Ostale zemlje Zapadnog Balkana će od ovog dokumenta dobiti jedino perspektivu za evropske integracije bez izvodljivih kalendarskih rokova u mogućem pristupanju.

"Komisija je spremna da pripremi preporuke za otvaranje pregovora o pridruživanju sa Albanijom i Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom, na osnovu ispunjenih uslova. Uz trajne napore i angažman, Bosna i Hercegovina bi mogla postati kandidat za članstvo. Kosovo ima mogućnost održivog napretka kroz implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da napreduje na svom evropskom putu kada to dopuste objektivne okolnosti", navodi se u dokumentu.

Osim ovih suštinskih izmjena, strategija Evropske komisije je u međuvremenu doživjela i promjene u jeziku koji će koristiti ova institucija u dokumentu.

Evropska komisija je u strategiji odustala i od ambicije da se postigne sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova do kraja 2019. godine kako je isticano u prethodnim verzijama. U strategiji se naglašava da treba "hitno zaključiti sveobuhvatni, pravno obavezujući sporazum o normalizaciji".

EU je pooštrila jezik u poglavlju vladavine prava, u tekstu strategije o Zapadnom Balkanu i jasno upozorava da će zemlje regiona postati članice EU, "ali ne u stanju u kojem su one danas".

U najnovijoj verziji Strategije za Zapadni Balkan navodi se da je politička elita u zemljama regiona povezana sa kriminalnim strukturama.

"Danas, zemlje pokazuju jasne elemente 'zarobljene' države, uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom u svim nivoima vlade i administracije, kao i snažno uplitanje javnog i privatnog interesa", ističe se u najnovijoj verziji Strategije i ocjenjuje da sve ovo gaji osjećaj nekažnjavanja i nejednakosti.

U najnovijoj verziji ovog dokumenta se upozorava da postoji „ekstenzivno političko mješanje u medije i kontrola nad njima.“

"Vidljivo osnaženo i nezavisno pravosuđe, kao i odgovorne vlade i administracije, su neophodne za donošenje trajnih društvenih promjena koje su potrebne", poručuje se u najnovijem tekstu Strategije.

Strategija Evropske komisije za Zapadni Balkan

Oko otvorenih bilateralnih pitanja između zemalja u regionu, tekst Strategije jasno poručuje da se prije prijema zapadnobalkanskih zemalja u EU moraju "pronaći i biti sprovedena" definitivna i obavezujuća rješenja.

"EU ne može i neće uvesti bilateralne sporove", poručuje se u tekstu Strategije.

Kada su u pitanju nerješeni granični sporovi između ovih zemalja, Evropska komsija smatra da bi strane trebale da ih "bezuslovno podnesu na obavezujuću, konačnu arbitražu", kao što je Međunarodni sud pravde.

Odluke arbitraže o granicama bi trebale obje strane da primjene i ispoštuju u potpunosti prije prijema u EU, a to bi trebalo da se uzme u obzir i prilikom pripreme Pristupnog sporazuma.

Evropska komisija ima konkretne primjedbe i u poglavlju ekonomije gdje se također ističe da postoji političko miješanje.

"Kritični dijelovi ekonomije u regionu su nekonkurentni, sa previše nepotrebnim političkim uplitanjem i nerazvijenim privatnim sektorom", navodi se.

Europarlamentarac Jasenko Selimović ranije je izjavio za agenciju Patria da odnos EU prema BiH prije svega zavisi od politike koju vode političari u Bosni i Hercegovini, odnosno njihove spremnosti da zemlju vode u smjeru pridruživanja Evropskoj uniji, a ne udaljavanja od evropskih vrijednosti, te da ne treba očekivati da će Brisel uraditi one stvari koje treba uraditi zvanična politika u BiH.

(NAP/Amila Alijagić)