Ankete javnosti do sada pokazuju vodstvo koalicije Orbanove stranke Fidesz i Narodne stranke hrišćanskih demokrata (KDNP), ostavljajući mogućnost Orbanu da osvoji dvotrećinsku većinu i dobije ovlasti da mjenja ustav, kao što je činio i nakon izbora u 2010.

Mađarske opozicione stranke i Orbanovi kritičari tvrde da je premijer u 2013. godini koristio te ovlasti kako bi prilagodio izborni sistem za pobjedu Fidesza. Stranka je pobjedila na izborima godinu dana kasnije.

Time je, u kombinaciji s anketama javnog mnijenja u medijima pod državnom kontrolom i u privatnim medijima bliskim vladi, Orban stvorio, kako izgleda, neprobojnu platformu za produženje svojih osam godina na vlasti, pored mandata koji je odslužio u periodu 1998.-2002. godine.

Izborni sistem prilagođen je vladajućoj stranci Fidesz, što znači da opozicija - koja je podijeljena i na ljevici i na pozicijama desnije od Fidesza - nema šansi da pobjedi u drugom krugu.

Orban se može pohvaliti solidnim ekonomskim pokazateljima - Mađarska osmu uzastopnu godinu bilježi ekonomski rast, koji u 2018. iznosi 0,4 posto.

Orbanov stav prema imigrantima, posebno muslimanskim imigrantima, funkcionira, međutim, kao glavni stub njegove popularnosti.

Kada su se brojne izbjeglice i migranti kretali prema zapadnoj i sjevernoj Evropi kroz Balkan i Mađarsku u ljeto 2015., Orban je bio prvi koji je naredio gradnju granične prepreke od bodljikave žice kako bi suzbio priliv izbjeglica u septembru iste godine. On je tada također glasno kritikovao politiku prema izbjeglicama njemačke kancelarke Angele Merkel.

Orbanove akcije i retorika naišli su na žestoke kritike nekolicine evropskih čelnika. Uprkos tome i prijetnjama iz Bruxellesa zbog nepristajanja na shemu redistribucije migranata, njegovi stavovi imaju podršku javnosti u Mađarskoj. Više od osam miliona Mađara s pravom glasa u nedjelju će izaći na biračka mjesta koja će biti otvorena od šest sati ujutru do 19 sati popodne, prenosi dpa.

(FENA/Amila Alijagić)