Većina stambenih objekata koje mogu priuštiti samo bogatiji nerijetko se nalaze u istim četvrtima ljudi koji možda imaju tek za osnovno, odnosno onih koji su siromašni ili na ivici siromaštva, te se tako oblikuje i vizuelni identitet grada. Ponekad su ta naselja, četvrti toliko blizu jedni drugima da ih dijeli samo jedna ulica, raskrsnica. Na pojedinim snimcima iz zraka jaz između ova dva sloja društva i suviše je upoečatljiv.

U priloženom videu možete pogledati kako to izgleda spoj luksuza i neimaštine u zemljama poput Kenije, Tanzanije, Meksika,... 




Siromaštvo u svijetu

U izvještajima UN-a iz 2014. godine nešto više od 2,2 milijarde ljudi u svijetu je siromašno ili blizu granice siromaštva.

Program UN-a za hranu (UNFP) navodi i duge izvore povećanja siromaštva, rvenstveno cijene osnovnih živežnih namirnica, te sukobe i ratove.

Siromaštvo u padu, ali sve veći jaz

Iako je globalno gledajući siromaštvo danas u padu, UNFP upozoravaju na sve veće nejednakosti i jaz između bogatih i siromašnih.

"Posebno treba zaštititi one koji su ugroženi prirodnim katastrofama, klimatskim promjenama i financijskim udarima i to mora biti srž naše agende, kako bi se osigurao trajni napredak", navode u UNFP-u.

Prema UNFP-u, "osnovna socijalna zaštita za najsiromašnije u cijelom svijetu koštala bi manje od dva posto svjetskog BDP-a".

Na zvaničnoj internet stranici UN-a u BiH navodi se kako je iskorjenjivanje siromaštva u svim oblicima i dalje je jedan od najvećih izazova sa kojima se čovječanstvo suočava. 

"Iako je skoro prepolovljen broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu - sa 1,9 milijardi 1990. godine na 836 miliona 2015. godine - broj onih koji se bore da zadovolje najosnovnije ljudske potrebe i dalje je prevelik".

Dalje, dodaje se da na globalnom nivou, više od 800 miliona ljudi i dalje živi sa manje od 1,25 američka dolara dnevno; mnogi nemaju adekvatnu ishranu, ispravnu vodu za piće i sanitarne uslove. 

Brz ekonomski rast u zemljama kao što su Kina i Indija izvukao je iz siromaštva milione ljudi, ali je napredak neravnomjeran. Žene žive u siromaštvu u nesrazmjerno većem broju od muškaraca zbog neravnomjerne mogućnosti zapošljavanja, školovanja i posjedovanja imovine.

Siromaštvo u BiH

Prema podacima UN-a iz avgusta ove godine 18,1 posto stanovništva u Bosni i Hercegovini živi s primanjima nižim od 237 KM mjesečno, odnosno ispod linije koja označava kritično siromaštvo. To otprilike znači i da je svaki šesti građanin BiH siromašan.

Također, UN-ovi podaci govore da skoro polovina Bosanaca i Hercegovaca živi na granici siromaštva, preživljavajući s mjesečnim primanjima oko 416 KM. Najbliži ovoj kategoriji su i nezaposleni, zatim samozaposleni, u koje spadaju poljoprivrednici i domaćinstva s više od troje djece.

S druge strane, kao običnom građanu, čini mi se da sve više "izumire" tzv. srednji sloj društva, dok je jaz između siromašnih i bogatih sve veći.

Bosna i Hercegovina ima oko 90 multimilionera

"Barem tako tvrdi američki portal Wealth-X. Prema istom izvoru, njihovo bogatstvo se procjenjuje na 9 milijardi dolara. Prema metodologiji rada Wealth-X, svaki pojedinac čije bogatstvo prelazi 30 miliona dolara, spada u kategoriju multimilionera. To podrazumijeva gotovinu, nekretnine, umjetnine, avione, helikoptere, luksuzne automobile, ali i dionice" (Source.ba).

Među deset najbogatijih su: Kenan i Damir Hastor (Prevent grupacija), Izudin Ahmetlić (Hifa grupa), Senad Džambić (Bingo), Tomislav Antunović (Antunović AGS), Stanić grupa, Pero Gudelj (FIS), Drago Malinović (Komerc-Mali), Hamed Ramić (Euro-asfalt), Petar Ćorluka, (Violeta) i Veljko Đukić (Super-petrol).

(Lejla Trle)