Bugarska je ostvarila slab napredak u suzbijanju korupcije otkako se pridružila EU u 2007. i pod pritiskom je Evropske komisije da ojača svoje agencije za provođenje zakona i krivično goni i osuđuje korumpirane zvaničnike.

Vlasti su u ponedjeljak privele Petra Haralampjeva, čelnika državne agencije za Bugare koji žive u inostranstvu,  pod sumnjom da je uzimao mito i predvodio organiziranu kriminalnu grupu. Advokat Haralampjeva izjavio je da on negira optužbe.

Dvadesetak osoba također je uhapšeno u istrazi, uključujuči i glavnog sekretara agencije koji se suočava s optužbama za primanje mita i nezakonito korištenje uticaja.

Tužioci tvrde da su aplikanti, uglavnom iz zapadnog Balkana, Moldavije i Ukrajine, plaćali i do 8.000 eura za krivotvorene certifikate koji pokazuju da imaju bugarsko porijeklo.

Mito je također isplaćivano kako bi se ubrzao proces, tvrde oni, dodajući da je više od 20.000 molbi odgođeno.

S takvim dokumentom, aplikanti bi se mogli prijaviti za dobijanje bugarskog passoša, s kojim imaju pravo da slobodno putuju i rade u 28-članoj Evropskoj uniji.

Postoji značajna bugarska manjina u Makedoniji, Srbiji, Moldaviji i Ukrajini.

Tužioci tvrde kako nema nikakvih pokazatelja da su takvi dokumenti izdavani strancima iz Afrike, s Bliskog istoka i iz Azije.

Tužioci su saopćili da takva koruptivna praksa datira od juna 2017., mjesec dana nakon što je Haralampjev preuzeo agenciju, prenosi Reuters.

 

(FENA / Lejla Trle)