Protesti "žutih prsluka", koji su krenuli kao bunt protiv povećanja cijena goriva, pretvorili su se u širi pokret usmjeren protiv Macrona. Naime, upravo je njegov izbor za predsjednika 2017. godine gotovo uništio dvije stranke koje su vladale Francuskom zadnjih 30 godina, odnosno njegov politički pokret koji je lansiran godinu dana uoči predsjedničkih izbora, pri čemu je njegova glavna konkurentica za fotelju predsjednice dolazila iz redova krajnje desnice. 40-godišnji Macron pozicionirao se kao centrist i reformator te se nadao da će uspostaviti politički konsenzus na centru.

Umjesto toga, Macronova popularnost je rekordno niska, njegova inicijativa Republika u pokretu je još daleko od prave političke stranke, a predsjednik se suočava s raširenim otporom širom zemlje, a naročito izvan velikih gradova. Pokret "žutih prsluka" zapravo je simbol frustracija Francuza mladim liderom čije reforme se percipiraju kao pogodovanje bogatima, a stil kao arogantan i bahat, prenosi portal Buka.

"Protesti žutih prsluka će vjerojatno oslabjeti, ali ne i njihov gnjev, koji će vjerojatno poprimiti nove oblike, možda i još opasnije za Macrona", rekao je za Bloomberg Jim Shields, profesor francuske politike na britanskom Sveučilištu Warwick, pa dodao: "Teško je previdjeti kako Macron može dovršiti planiranu reformu mirovinskog sustava bez nove krvi po pločnicima."

Emmanuel Macron je u subotu, dok je Pariz gorio, bio u Argentini na summitu G20. Odmah po povratku u nedjelju obišao je oštećeni Slavoluk pobjede i održao hitan sastanak sa svojim najvažnijim ministrima. Nakon 90-minutnog sastanka nije bilo nikakvih izjava. Francuske vlasti, ako je suditi prema riječima ministra unutarnjih poslova Christophea Castanera, razmišljaju o uvođenju vanrednog stanja, prenosi Buka. 

Pred francuskim predsjednikom sad je težak izbor: Ili će prekršiti vlastita obećanja o reformama, ili će dodatno ugroziti svoju ionako rekordno nisku popularnost.



(Lejla Trle)