Više od 1.000 Nijemaca otputovalo je iz svoje zemlje u ratne zone na Bliskom istoku od 2013., i vlada razmatra kako da se ophodi prema njima dok se snage uz američku podršku pripremaju da osvoje posljednji komad teritorije od  Islamske države u Siriji.

Oko trećine ih se vratilo u Njemačku, za još trećinu se vjeruje da su poginuli u borbi, a za ostale se smatra da se još nalaze u Iraku i Siriji, uključujući neke koje su zarobile iračke snage i borci uz američku podršku u Siriji.

Glasnogovornica ministarstva unutrašnjih poslova izjavila je na konferenciji za novinare da se moraju udovoljti tri kriterija kako bi se omogućilo vladi da denaturalizira Nijemce koji su se latili oružja u džihadističkoj grupi.

Takvi pojedinci moraju imati drugo državljanstvo i biti odrasli. Oni bi bili lišeni državljanstva ukoliko su se borili za Islamsku državu nakon što nova pravila stupe na snagu.

Kompromisom je okončan spor oko tog pitanja između konzervativnog ministra unutrašnjih poslova Horsta Seehofera i ministrice pravde iz SPD-a Katarine Barley.

Američki predsjednik Donald Trump prošlog je mjeseca zatražio od Britanije, Francuske i Njemačke da prihvate više od 800 zarobljenih boraca Islamske države i izvedu ih na suđenje. Njemačka je saopćila da će prihvatiti borce samo ukoliko osumnjičeni dobiju konzularni pristup.

Britanija je u prošlom mjesecu oduzela državljanstvo tinejdžerki koja je napustila London u 15. godini života kako bi se pridružila Islamskoj državi u Siriji.

Slučaj Shamime Begum u prvi je plan stavio sigurnosne, zakonske i moralne dileme s kojima se suočavaju evropske vlade baveći se svojim građanima koji su se zakleli na vjernost grupi koja pokazuje odlučnost u želji da uništi Zapad, prenosi Reuters.


(FENA/Amila Alijagić)