15.7.2019. 18:23
0
Negiranje Jasenovca – usred Njemačke i od poreskih para
Berlinski list Tagescajtung istraživao je kako hrvatska katolička zajednica u Njemačkoj učestvuje u relativizaciji ustaških zločina i kako njemačke biskupije Katoličke crkve malo šta čine da to spriječe.

„Nema sumnje da je Jasenovac dio holokausta. Ko to relativizuje, taj relativizuje i holokaust", riječi su Efraima Zurofa, poznatog izraelskog lovca na naciste, kojima počinje opširan tekst u berlinskom Tageszeitungu. (taz).

Novinar Krsto Lazarević piše da se upravo to – relativizacija Jasenovca – događa u hrvatskim katoličkim zajednicama i kulturnim centrima u Njemačkoj. Tagescajtung je sakupio dokumente i fotografije koji dokazuju da je u najmanje deset njemačkih gradova prikazan film Jakova Sedlara „Jasenovac – istina" koji, kako konstatuje list, „relativizuje holokaust".

U filmu se govori o 20.000 žrtava u tom logoru, naspram brojke od 83.000 koliko bilježe ozbiljni historičari. „Sedlar dokazano koristi falsifikovane isječke iz novina, dokumentuje tobožnji ugodni logorski život fotografijama koje su nastale izvan logora poslije Drugog svjetskog rata i svjedočanstva vadi iz konteksta", piše taz.

„Esencija filma: pod ustašama Jasenovac nije bio logor smrti već samo radni logor u kojem je stradalo relativno malo ljudi. U logor smrti je Jasenovac pretvoren tek u socijalističkoj Jugoslaviji – to je očigledna laž", piše u tekstu Lazarevića.

On navodi da je sporni film prikazan u prostorijama hrvatske zajednice u Berlinu još 4. marta 2016. godine, dakle prije zvanične zagrebačke premijere. Sedlara naziva „kućnim i dvorskim režiserom" Franje Tuđmana koji je čak dobio nagradu grada Zagreba za životno djelo.

„Uspješni primjer integracije"

Tekst u tazu se koncentriše na dešavanja u hrvatskoj zajednici u Njemačkoj – život dijaspore u dobroj mjeri se odvija kroz 96 hrvatskih katoličkih zajednica koje su podređene njemačkoj crkvenoj hijerarhiji i plaćene iz njemačkog crkvenog poreza.

Taz je pobrojao niz osoba koje su povezane sa projekcijama filma „Jasenovac – istina". Među njima je Mijo Marić, bivši predsjednik „Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj", koji je držao govor na njemačkoj premijeri filma. Marić je istovremeno član Integracionog savjeta njemačke savezne vlade, na jednom samitu 2012. je sjedio na podijumu sa kancelarkom Angelom Merkel.

Počasni gost filmske projekcije bio je i nadbiskup Nikola Eterović, apostolski nuncije u Njemačkoj „i time izaslanik Vatikana". Ni Eterović ni Mijić nisu željeli da odgovaraju na pitanja novinara.

Tu je i Neda Caktaš, upravnica „Hrvatske kuće" u Minhenu gdje je takođe prikazan film. Ona se potom fotografisala sa rediteljem i putem Facebooka mu izrazila „punu podršku". „Caktaš se angažuje u radnoj grupi za migraciju i integraciju minhenske Hrišćansko-socijalne unije (CSU), gdje je u aprilu 2017. na priredbi 'Integracija u Bavarskoj – uspješna priča' predstavljena kao uspješan primjer integracije", piše taz.

Sveštenik ne haje za zabrane
U tekstu se dodaje da su među Hrvatima u Njemačkoj koji su u maju izašli na evropske izbore krajnje desničarske stranke dobile čak 50 posto glasova, dok je konzervativni HDZ dobio još 16 posto. Najbolje je među biračima u Njemačkoj prošla Ruža Tomašić koja se svojevremeno u Kanadi slikala u ustaškoj uniformi, podsjeća list. „Ona se ne distancira ni od ustaša ni od fašističkog diktatora Ante Pavelića", piše taz.

O vezama sa politikom u Njemačkoj svjedoči i to što udruženje „Blajburška počasna povorka", registrovano u Klagenfurtu, vodi izvjesni Tomas Baumgertner koji je na lokalnim izborima u Ulmu bio kandidat Hrišćansko-demokratske unije (CDU). Na upit je lokalni odbor CDU odgovorio da Baumgertner 18. maja ove godine nije otišao u Blajburg, već da je bio u kampanji. Taz u tekstu komemoraciju u Blajburgu naziva „odavanjem počasti fašistima".

List dodaje da su njemačke biskupije „očigledno nesigurne u tome kako da se odnose prema desničarskim strujama u hrvatskoj zajednici". Recimo biskupija Rotenburg-Štutgart je nakon jedne priredbe hrvatske zajednice u decembru 2017. zabranila da se njene prostorije koriste za „politička okupljanja".

Pa ipak, dodaje se u tekstu, „zabrana izgleda ne brine previše neke duhovnike". Tako je sveštenik iz Ulma Ilija Krištić ovog januara pozvao Romana Leljaka da predstavi svoju knjigu „Mit o Jasenovcu" u prostorijama hrvatske katoličke zajednice. Na upit novinara je njemačka biskupija odgovorila da „ne podržava takve priredbe i da će još jednom skrenuti pažnju svešteniku da postoji zabrana", prenosi N1.


(Amila Alijagić)

Jasenovac
0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.