Soleimani,  62-godišnji general smatrao se drugom najmoćnijom ličnošću u Iranu nakon vrhovnog vođe, ajatolaha Ali Khameneija.

Sinoćnji napad, koji je naredio američki predsjednik Donald Trump, dramatična je eskalacija „rata u sjeni“ na Bliskom istoku između Irana i Sjedinjenih Država i američkih saveznika, prije svih Izraela i Saudijske Arabije.

Američki državni sekretar Mike Pompeo izjavio je da je zračni udar imao za cilj da osujeti „trenutni napad“ koji bi ugrozio Amerikance na Bliskom istoku. Demokratski kritičari tvrde da je republikanski predsjednik pojačao rizik od novog nasilja u ionako opasnoj regiji.

Pompeo, u intervjuima za Fox News i CNN, odbio je raspravljati o brojnim detaljima navodne prijetnje, ali je kazao da je „procijena zasnovana na obavještajnim podacima“ bila okidač za odluku da se ubije Soleimani.

Trump je napisao u tweetu da je Soleimani "ubio ili teško ranio hiljade Amerikanaca tokom dugog vremenskog perioda, i planirao je da ubije mnoge duge“, ali to nije pojasnio.  

U napadu je također ubijen zapovjednik vodeće iračke šiitske milicije, Abu Mahdi al-Muhandis, koji je bio savjetnik Soleimaniju.

Napad je uslijedio nakon naglog jačanja dugo tinjajućih američko-iranskih napetosti prošle sedmice kada su proiranske milicije napale američku ambasadu u Iraku nakon američkog napada na miliciju Kataib Hezbollah.

Irački premijer izjavio da je napadom Washington prekršio porazum o ostanku američkih vojnika u toj zemlji, prenosi Reuters.

(Fena / Haris Ahbabović)