25.1.2021. 9:24
0
Bidenova administracija mora izaći na kraj s Putinom
Osobama koji su na oprezu zbog miješanja Rusije u američke političke procese može se oprostiti što su odahnuli zbog odlaska Donalda Trumpa. Od trenutka kada je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao Trumpa prvim kandidatom za republikansku nominaciju 2016. godine, gotovo je nemoguće bilo gledati Moskvu na način izolovan od politike i skandala unutar Washingtona, navodi se u komentaru CNN-a.

To ne znači da predsjednik Joe Biden može Rusiju učiniti ponovo dosadnom. Administracije mogu dolaziti i odlaziti, ali čini se da geopolitički izazov SAD-a od lidera Kremlja ostaje konstantan.

- Počnimo s očitim: američko-ruski odnosi su najzategnutiji od kraja hladnog rata. Američke agencije još uvijek analiziraju posljedice masovnog cyber napada za koji je okrivljena Moskva. Zapadne vlade traže od Kremlja odgovore na trovanje ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnija. A SAD su neprekidno uvodile nove sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini i uplitanja Moskve u američke predsjedničke izbore 2016. godine - navodi CNN.

I u sklopu jednog od svojih prvih poteza, Biden je naredio opsežnu obavještajnu istragu o navodnim ruskim potezima, od raspisivanja novčanih nagrada za ubistva američkih vojnika u Afganistanu do miješanja u izbore 2020. godine. Bidenov direktor nacionalne obavještajne službe Avril Haines predvodit će ove operacije, a predsjednikov izbor za direktora CIA-e, dugogodišnji diplomata William Burns, također je stručnjak za ruska pitanja.

Ali Rusija, zemlja koja može parirati SAD-u po nuklearnom naoružanju, ne može se samo poslati u ćošak kao kaznu. Stručnjaci za politiku uglavnom se slažu da ruska vlada mora igrati ulogu u odgovoru na velike svjetske krize, od obuzdavanja iranskih nuklearnih ambicija do nedavnog zaustavljanja kratkog, krvavog rata između Armenije i Azerbejdžana.

A to znači da Bidenova administracija mora izaći na kraj s Putinom kako bi riješila niz vanjskopolitičkih pitanja, posebno predloženog povratka na iranski nuklearni sporazum iz 2015. godine. Rusija je potpisnica sporazuma koji je Trump napustio 2018. godine.

Čak i neki najotvoreniji američki kritičari Putina - poput Michael McFaula, bivšeg američkog ambasadora u Rusiji - priznaju da SAD moraju angažirati Rusiju u odgovoru na hitna globalna pitanja kao što su pandemijski odgovor i klimatske promjene.

- Ali nemojte očekivati da se Bidenova politika opiše kao "resetovanje" - to se u Washingtonu smatra pogrdnim izrazom kada je riječ o ruskoj politici. Još 2009. godine, tadašnja državna sekretarka Hillary Clinton poklonila je ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu dugme za "reset" u sklopu pokušaja obnavljanja odnosa s Rusijom. Poklon je propao poput balona od olova - piše u komentaru.

Stvari su išle od lošeg na gore. Nakon što su ruski parlamentarni izbori 2011. godine bili narušeni navodima o široko rasprostranjenoj prevari, Putin je optužio Clinton za promovisanje "stranog miješanja" u unutrašnje pitanja Rusije dok su demonstranti izlazili na ulice.

Rusija je 2014. godine anektirala poluotok Krim i podržala separatistički sukob na istoku Ukrajine, dodatno intenzivirajući konfrontaciju sa Zapadom. A tu je bio i Trumpov sramotni nastup na sastanku na vrhu sa Putinom 2018. u Helsinkiju, gdje je tadašnji američki predsjednik stao na stranu čelnika Kremlja, rekavši da "ne vidi nijedan razlog zašto bi" Rusija bila odgovorna za miješanje u američke predsjedničke izbore 2016. godine.

Ipak, čini se da u Washingtonu postoji konsenzus da trenutni odnosi s Rusijom jednostavno ne funkcionišu. Još u augustu, grupa američkih vanjskopolitičkih predstavnika potpisala je otvoreno pismo pozivajući na "preispitivanje" američke politike prema Rusiji.

- Nema smisla da dvije države, koje imaju moć da se međusobno unište i to u roku od 30 minuta, okončaju civilizaciju kakvu poznajemo, zbog nedostatka potpuno funkcionalnih diplomatskih odnosa - navodi se u pismu koje je, između ostalih, potpisala Fiona Hill, Trumpova bivša savjetnica za Rusiju, i Jon Huntsman, njegov bivši ambasador u Moskvi.

To otvoreno pismo podstaklo je odgovor agresivnije grupe bivših diplomata, vojnih i obavještajnih stručnjaka i drugih stručnjaka koji su tvrdili da su trebala biti postavljena strožija ograničenja na Putinovu kleptokratiju.

Potpisnici prvog pisma odgovorili su da ne traže "resetovanje" s Rusijom, već samo preispititvanje politike prema Rusiji.

Obje se grupe, međutim, slažu da SAD moraju sarađivati s Rusijom na kontroli naoružanja. A jedno od prvih pitanja s kojima će se suočiti Bidenova administracija je isticanje sporazuma potpisanog 5. februara 2010. o smanjenju strateškog naoružanja, posljednjeg sporazuma koji ograničava američki i ruski nuklearni arsenal. Sekretarka za štampu Bijele kuće Jen Psaki rekla je novinarima u četvrtak da je nova administracija spremna za saradnju s Rusijom na produženju sporazuma.

Kontrola naoružanja je veoma kompleksan i zahtjevan posao za koji je potrebno značajno strpljenje i diplomatija. Ali to je vrlo neophodno: Povjerenje između SAD-a i Rusije je isparilo, a dvije su zemlje napustile sporazume koji bi trebali smanjiti rizik od vojnih grešaka koje bi mogle dovesti smaka svijeta.

Ali pitanje koje zapravo pokreće razgovor o američko-ruskim odnosima jedno je od pitanja ruske unutrašnje politike. Trovanje opozicionog lidera Navalnija u augustu ponovo je pokrenulo raspravu o tome kako postupati s Rusijom, na način na koji čak ni rusko miješanje u izbore 2016. godine nije uspjelo. A Navalni je nedavno povećao ulog svojim dramatičnim povratkom u Rusiju: dva dana nakon hapšenja na ruskoj granici, Navalnijev istraživački tim odustao je od masovne mrežne istrage o navodnom Putinovom ličnom bogatstvu.

Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost, zatražio je puštanje Navalnija nakon hapšenja po dolasku u Moskvu.

- Navalni bi trebao biti odmah pušten, a počinitelji nečuvenog napada na njegov život moraju odgovarati - rekao je Sullivan na Twitteru.

- Napadi Kremlja na Navalnija nisu samo kršenje ljudskih prava, već uvreda ruskom narodu koji želi da se njihov glas čuje - napisao je Sullivan.

Putin ima sve državne resurse i zastrašujući sigurnosni aparat koji može ugušiti domaću političku opoziciju. Ali, čini se da Navalni smatra da putinizam ulazi u svoju gerontokratsku fazu, sa ostarjelim i izoliranim vođom koji nije u kontaktu s ljudima. Čini se malo vjerojatnim da bi ulični protesti mogli zbaciti Putina, ali čini se da je domaća politička opozicija uveliko ohrabrena Navalnijevim igranjem na sreću povratkom iz inostranstva.

Međutim, treba imati na umu da Navalni nije tradicionalni zapadni liberal: Kampanja za borbu protiv korupcije u svojoj politici ima elemente populizma i ruskog nacionalizma, a pokazao je pragmatičnu spremnost da se udruži s povodljivijim i općenito provladinim strankama da ospori pobjedu Putinove stranke Jedinstvena Rusija na lokalnim izborima. Čak je kritikovao odluku Twittera o zabrani Trumpovog računa, nazvavši to "neprihvatljivim činom cenzure".

Kao što pokazuju Navalnijevi potezi, o tome ko će osvojiti ili izgubiti Rusiju pitanje je o kojem će odlučiti Rusi.

(Fena)

0
VIJESTI
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.