Trumpova administracija vratila se u 47-člano vijeće u junu 2018., optužujući ga za "hroničnu anztiizraelsku pristrasnost".

Za objavom otpravnika poslova američke misije u Ujedinjenim nacijama u Ženevi, Marka Cassayrea, uslijedilo je saopćenje koje je objavio u Washingtonu državni sekretar Antony Blinken.

- Bidenova administracija ponovo je obavezala Sjedinjene Države na vanjsku politiku s akcentom na demokratiju, ljudska prava i jednakost. Efikasno korištenje multilateralnih sredstava bitan je element te viziije, i u tom smislu je predsjednik instruirao State Department da se trenutno i robusno ponovo angažuje u Vijeću UN-a za ljudska prava - izjavio je Blinken.

Vijeće, uspostavljeno u 2006., ima konzistentan stav prema izraelskim sumnjivim kršenjima ljudskih prava na palestinskim teritorijama, koji Washington već dugo nastoji ukloniti.

- Priznajemo da je Vijeće za ljudska prava izobličeno tijelo, u potrebi za reformom svoje agende, članstva i fokusa, uključujući nersrazmjerni fokus na Izrael. Naše povlačenje u 2018. nije, ipak, učinilo ništa na ohrabrivanju značajnih promjena, nego je stvorilo vakuum američkog čelništva, koji zemlje s autoritarnom agendom koriste radi promicanja vlastitih ciljeva - izjavio je Blinken.

Ostale stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a - Britanija, Kina, Francuska i Rusija - sada sjede u Vijeću, čije članice bira Generalna skupština UN-a.

Od napuštanja vijeća, američka delegacija samo je prisustvovala razmatranjima stanja s ljudskim pravima u svim državama članicama - ali ne i redovnim sjednicama Vijeća koje se održavaju tri puta godišnje. Glavno godišnje zasjedanje vijeća otvara se 22. februara.

- Priznajući propuste Vijeća, mi znamo da ovo tijelo ima potencijal da bude bitan forum za borbu protiv tiranije i nepravde širom svijeta. Našim prisustvom za stolom, mi tražimo da se realizira taj potencijal - izjavio je Cassayre u ponedjeljak, prenosi Reuters.

(Fena)