Od marta 2020. godine, početka pandemije koronavirusa u Austriji,  na Odjelu za kardiologiju Opće bolnice i Medicinskog univerziteta u Beču zabilježen je značajan pad broja pacijenata sa akutnim infarktom miokarda, čak 26 odsto. Pored toga, došlo je i do povećanja vremenskog raspona između prve pojave simptoma do dolaska u bolnicu. Prosječno vrijeme, na mjesečnom nivou, je poraslo sa 398 minuta prije pandemije na cijelih 1.082 minute.

- Zakašnjeli dolazak u bolnicu nakon što se pojave prvi simptomi znači da je začepljenje koronarne arterije tehnički teže liječiti, jer su se vremenom u začepljenoj posudi stvorili čvrsti ugrušci - objasnio je šef kardiologije Christian Hengstenberg i naveo da "što je duže koronarna arterija zatvorena, to je veći rizik od trajnog oštećenja srca."

Srčani udari su u oko 50 odsto slučajeva prvi pokazatelji za već postojeće bolesti srca. Do toga nažalost dovodi i pogrešno tumačenja tegoba. Na primjer, bolovi i pritisak u gornjem dijelu trbuha se često percipiraju kao "želučane tegobe". Na EKG-u bi se neki od tih bolova već mogli prepoznati kao blaži srčani udar koji iziskuje hitan medicinski tretman.

Stoga je neophodno zalagati se za suzbijanje straha od odlaska ljekaru. Konkretno, ukoliko bolovi u prsima traju duže od deset minuta neophodno je pozvati hitnu pomoć ili se odmah uputiti u medicinsku ustanovu,saopćio je Eurocomm-PR Sarajevo.

(Fena)