Prema dostupnim podacima koji su se pojavili u ruskim i bjeloruskim medijima, to bi bila "repriza" atentata na egipatskog predsjednika Anwara el Sadata koji je 1981. godine ubijen tokom vojne parade. Uz to, zauzeli bi se radio i televizija, odakle bi pučisti pročitali obraćanje narodu u ime Komiteta nacionalnog pomirenja.

Uskočili su operativci ruskog FSB-a koji su otkrili igre, pohapsili urotnike u Moskvi te ih već izručili kolegama u bjeloruskom KGB-u koji su odmah krenuli u obračun sa zavjerenicima po Bjelorusiji. Kako pišu ruski i bjeloruski mediji, na čelu pučista su bili advokat s američkim i bjeloruskim pasošem u džepu Jurij Zenkovič te bivši Lukašenkov glasnogovornik, politologa Aleksandra Feduta, kojeg opisuje kao "mozak nasilnog rušenja legalno izabranog predsjednika", piše Jutarnji list.

Njih dvojica su nestali prije nekoliko dana u Moskvi, a sada se razjasnilo i zašto. Naime, sam Aleksandar Lukašenko optužio je da se radi o uroti Zapada protiv njega te da je sve vođeno iz SAD-a (u Washingtonu sve odbacuju kao izmišljotinu) i da iza svega stoje CIA, FBI i "ostale američke tajne službe" koje su Zenkoviča, koji je dobio, kaže Lukašenko, instrukcije u SAD-u i Poljskoj, poslale da sruši vladajući režim u Bjelorusiji.

On je, zajedno s Fedutom, kako pišu ruski mediji, pozivajući se na izvore u ruskim obavještajnim službama, stupio u vezu s nekim "oporbenim bjeloruskim generalima", koji su našli utočište u Moskvi, te ih želio angažirati u puču, nudeći im novac i funkcije u novoj vlasti. Prema režimskim medijima, u Bjelorusiju je stiglo već i oružje za paravojne i terorističke grupe, a u puču su trebali učestvovati i "ukrajinski i bjeloruski nacionalisti", a već je uhapšen i Aleksandar Kostusev, šef Bjeloruskog narodnog fronta. Policija je, kažu, otkrila i podzemne bunkere gdje se skrivalo oružje. Pučistička operacija, kako je rekao šef bjeloruskog KGB-a Ivan Tertel, imala je kodno ime "Tišina".
U Bjelorusiji od avgusta 2020. godine traju gotovo svakodnevni protesti protiv Lukašenka i lažiranja izborne pobjede te traže nove izbore dok ga Rusija potpuno podržava i omogućava mu opstanak na vlasti. Aleksandar Lukašenko zahvalio je Vladimiru Putinu na spašavanju, a 22.aprila odletjet će u Moskvu, koja također podržava priču o "zapadnom tragu" u planiranju likvidacije Lukašenka.

Otkrivanje zavjere protiv autoritarnog bjeloruskog predsjednika uklapa se u najnoviju konfrontaciju Zapada i Rusije, čiji su odnosi na najnižem nivou od raspada SSSR-a, pa neki ruski mediji nagađaju da bi ovo moglo još više Lukašenka baciti u zagrljaj Moskve pa i isforsirati razgovore u ujedinjenju dvije zemalje ili makar o jačanju nekih integrativnih pravaca. Osim toga, Lukašenko je najavio kako će s Putinom razgovarati i o aktivnostima NATO-a uz bjelorusku granicu, a uskoro bi se trebale održati i velike zajedničke vojne vježbe.

Sve ovo događa se u trenutku eskalacije napetosti oko Ukrajine, američkih i europskih sankcija Rusiji, međusobnog protjerivanja velikog broja diplomata između Češke i Rusije zbog optužbi (Rusija sve demantira i naziva apsurdnim, a Marija Zaharova, glasnogovornica šefa diplomacije Sergej Lavrova, tvrdi da je "češka afera" izmišljena kako bi se skrenula pažnja s planiranog puča u Bjelorusiji) da su ruske tajne službe umiješane u diverziju na vojnom skladištu u Češkoj te fantomskog non-pepera o novom iscrtavanju granica na Balkanu.

(Ajdin Balićevac)