Već 2018. godine 3,6 milijardi ljudi imalo je neodgovarajući pristup vodi najmanje mjesec dana godišnje, navodi se u novom izvještaju Svjetske meteorološke organizacije UN-a (WMO).

"Moramo se probuditi i suočiti sa prijetećom krizom vode", rekao je šef WMO-a Petteri Taalas.

Izvještaj "Stanje klimatskih servisa 2021: Voda" dolazi samo nekoliko sedmica prije samita COP26,  UN-ove konferencije o klimatskim promjenama koja se održava u Glasgowu od 31. oktobra do 12. novembra, prenosi AFP.

WMO je naglasila da su u posljednjih 20 godina nivoi vode pohranjene na kopnu - na površini, te u snijegu i ledu - padale po stopi od jednog centimetra godišnje.

Najveći gubici su na Antarktiku i Grenlandu, ali mnoga gusto naseljena područja na nižim geografskim širinama bilježe značajne gubitke vode u područjima koja su tradicionalno opskrbljena vodom, saopćili su iz WMO.

Agencija je rekla da će posljedice za sigurnost vode biti velike, jer je samo 0,5 posto vode na Zemlji upotrebljiva i dostupna slatka voda.

- Povišene temperature uzrokovale su globalne i regionalne promjene u padavinama, što dovodi do promjene u obrascima padavina i poljoprivrednim sezonama, s velikim uticajem na sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit ljudi - rekao je Taalas.

U međuvremenu su se posljednjih 20 godina povećale i opasnosti povezane s vodom.

Od 2000. godine katastrofe povezane s poplavama porasle su za 134 posto u poređenju s prethodna dva desetljeća.

Većina smrtnih slučajeva i ekonomskih gubitaka povezanih s poplavama zabilježena je u Aziji, gdje je potrebno pojačati sistem upozorenja na riječne poplave, navode iz WMO.

U isto vrijeme je došlo do povećanja i trajanja sušnih perioda za oko 30 posto od 2000. godine, pri čemu je Afrika najteže pogođen kontinent.

(FENA)