Rusija je 24. februara krenula s oko 190.000 vojnika u opštu ofanzivu na gotovo cijelu Ukrajinu. Sredinom aprila, do trenutka kada je Rusija pokrenula novu fazu ovog rata usredotočivši se na istočnu i južnu Ukrajinu, ove goleme ruske snage već su bile iscrpljene u znatnoj mjeri. Rusija je brzo restrukturisala snage povučene iz sjeverne Ukrajine spojivši jedinice kako bi nastavila sa "specijalnom operacijom". Ruska vojska također nastoji regrutovati i strane borce. 

Putin će se vrlo brzo suočiti s izborom: ili će krenuti u ružan i dug iscrpljujući rat ili će udvostručiti nastojanja u svojoj ofanzivi, preuzimajući više rizika kako bi spasio svoj rat. 

Kakvi su scenariji mogući u vezi sa završetkom rata u Ukrajini, nije još sasvim jasno. No, ovdje su navedeni neki od njih. 

Putin udvostručuje snage i "pobjeđuje" 

Moskva provodi "specijalnu operaciju", a ne rat, a to ima vrlo konkretnu implikaciju. Rusija bi u ratu mogla pozvati rezerviste i potpuno mobilizirati vojsku. U sklopu “specijalne operacije” ofanziva je ograničena na djelatne i ugovorne vojnike. Međutim, Ukrajina je u punom ratnom stanju, mobilizira aktivne vojnike, rezerviste i teritorijalne jedinice. Kijevu ne nedostaje muškaraca i žena spremnih boriti se za odbranu zemlje. 

Kako bi se tome suprotstavio, Putin ima jednu očitu opciju: službeno objaviti rat. Nagađalo se o tome hoće li Putin službeno objaviti rat već 9. maja tokom "Dana pobjede", što se nije dogodilo. No ta se mogućnost i dalje ne treba isključiti. Takva objava pomogla bi mu da zaustavi gubitke i pošalje dodatna pojačanja. Tada bi Moskva mogla povećati svoje ciljeve.

Putin udvostručuje snage i pregovara

Uz prednost na ratištu, jače snage Putinu bi mogle omogućiti da stekne bolji položaj da u budućim pregovorima dobije dobre uslove za Rusiju – da Кrim, Donbas i veći dio južne Ukrajine ostanu pod ruskom kontrolom, a da Ukrajina ostane "neutralna“. Najava potpune mobilizacije mogla bi Moskvi pomoći da osigura sve što joj je potrebno nakon neuspjelog početka invazije. To također može objasniti zašto je Rusija odlučila uzburkati situaciju u obližnjoj Moldaviji, podižući strah od moguće intervencije koja bi se svakom racionalnom posmatraču činila pogubnom. Stalna prijetnja nuklearnim oružjem također je način za poboljšanje pregovaračke moći Rusije. U ovom scenariju čini se da je Putin voljan uložiti sve da bi prisilio Kijev i njegove saveznike da se nagode. To je ono što su neki analitičari i vlade mnogih zemalja mislili da Putin čini prije nego što je izvršio invaziju 24. februara, no očito nisu bili u pravu. 

Putin udvostručuje snage i gubi  

Postoji razlog zašto Putin nije krenuo u rat punih razmjera, osim činjenice da je očito pogrešno procijenio koliki će biti otpor nakon invazije na Ukrajinu. Potpuna mobilizacija eksponencijalno podiže njegovu vlastitu izloženost u zemlji. Ograničavanje operacije na Donbas nakon proglašenja potpune mobilizacije činit će se kao premali uspjeh, pogotovo ako se šteta koja je povezana s njom mjeri u desetinama hiljada mrtvih ruskih vojnika. Da stvar bude gora, šanse da bi potpuna mobilizacija preokrenula tok rata zapravo nisu tako velike. Prvo, potpuna mobilizacija ne događa se preko noći. Rusiji će možda trebati sedmice, ako ne i mjeseci da mobilizaciju podigne u punu ratnu spremu. Drugo, ruski rezervisti nisu baš spremni za ono što ih čeka u Ukrajini.

Rusija pretvara rat u "zamrznuti" sukob 

Za Putina postoji "razboritiji" način djelovanja, za koji se misli da je vjerovatniji od udvostručenja snaga s obzirom na rizike koji su uključeni. Umjesto eskalacije kopnenog rata, Rusija bi mogla pokušati jednostavno zatvoriti teritorij koji je već osigurala. 

Ukrajina se bori na vlastitom teritoriju, što je vojna prednost. Ali to također znači da njena ekonomija trpi znatno veću štetu od ruskog, unatoč teškim sankcijama usmjerenima na Moskvu. Svjetska banka nedavno je predvidjela da će se ukrajinski BDP smanjiti za 45%, a ruska privreda prema najvišoj procjeni smanjiti za 15%. Ovo ne bi bio prvi put da Rusija primjenjuje takvu strategiju “iscrpljivanja” i pretvara aktivni sukob u zamrznuti zbog nedostatka boljeg rješenja. Zamrznuti sukob ima jednu ključnu prednost za Rusiju: mogao bi joj pomoći demobilizirati Zapad. Kako borbe postaju sporadične, pažnja medija može se preusmjeriti na druge krize, kao što je bio slučaj sa Sirijom i Ukrajinom nakon 2014. godine.

Ukrajina pobjeđuje 

U modernom ratovanju pobjeda je nedostižan koncept, a to Moskva otkriva u Ukrajini. Ali kada se branite od invazije, pojam "pobjede" relativno je jednostavan: protjerivanje agresora konačni je cilj. Troškovi mogu biti vrlo visoki, a u mnogočemu bi ovo bila pirova pobjeda s obzirom na razmjer štete nanesene zemlji i ratne zločine koje su počinile snage koje vrše invaziju. Ukrajinska bi pobjeda vjerojatno uslijedila zbog iscrpljivanja ruskih snaga, bilo zbog iscrpljujućih ofanziva bilo zbog potrebe za održavanjem kontrole na sve većim područjima.  Prijeđe li na potpunu mobilizaciju, Rusija će se naći u situaciji da ne može dovoljno brzo popuniti snage da bi dalje napredovala. Također je malo vjerovatno da će Kijev nakon “zamrznutog sukoba” koji traje od 2014. biti spreman ponovno krenuti tim putem, posebno ako Rusija zadrži kontrolu nad važnim dijelovima svoga teritorija i nastavi učinkovito nametati pomorsku blokadu. Analiza Euronewsa pisana je 9. maja. Dodajmo ovome i dvije ključne stvari koje su se u međuvremenu dogodile. 

Finska i Švedska podnijele zahtjev za ulazak u NATO 

Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u u srijedu, pokrenuvši proces pristupanja, za koji se očekuje da će trajati samo nekoliko sedmice. I Švedska i Finska bile su neutralne tokom Hladnog rata, a njihova odluka o pridruživanju NATO-u potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu jedna je od najznačajnijih promjena u europskom sigurnosnom poretku u više decenija. Ta odluka odražava veliku promjenu javnog mnijenja u nordijskoj regiji od ruske invazije 24. februara. 

"Ovo je historijski trenutak koji moramo iskoristiti", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na kratkoj ceremoniji na kojoj su ambasadori Finske i Švedske pri NATO-u predali zahtjeve za članstvo svojih zemlja. Ratifikacija svih 30 savezničkih parlamenata mogla bi potrajati do godinu dana, kažu diplomati. Turska je posljednjih dana iznenadila svoje saveznike rekavši da je rezervirana prema finskom i švedskom članstvu. Stoltenberg je u srijedu kazao kako misli da se problemi mogu riješiti. 

"Odlučni smo raditi na svim pitanjima i donijeti brze zaključke", rekao je Stoltenberg ističući snažnu podršku svih ostalih saveznika. 

Mariupolj je prepušten Rusiji 

Ukrajinska vojska objavila je u utorak da radi na evakuaciji preostalih vojnika iz njihova posljednjeg uporišta u opkoljenoj luci Mariupolj, prepuštajući kontrolu nad tim gradom Rusiji.  Evakuacija je vjerovatno označila kraj najduže i najkrvavije bitke u ratu i gorak poraz za Ukrajinu. Grad je u ruševinama nakon ruske opsade tokom koje je ubijeno više desetina hiljada ljudi, tvrdi Ukrajina.  Stotine ukrajinskih vojnika i civila sedmicama su se skrivale ispod gradske čeličane Azovstal. Više od 260 vojnika, od kojih su neki teško ranjeni, napustilo je postrojenje u ponedjeljak.

"Garnizon Mariupolj ispunio svoju borbenu zadaću"

Stotine ukrajinskih vojnika i civila sedmicama su se skrivali ispod gradske čeličane Azovstal. Više od 260 vojnika, od kojih su neki teško ranjeni, napustilo je postrojenje u ponedjeljak.

“Garnizon ‘Mariupolj’ ispunio je svoju borbenu zadaću”, navodi se u saopćenju Glavnog štaba Oružanih snaga Ukrajine u kojem je najavljena evakuacija.

“Vrhovno vojno zapovjedništvo naredilo je komandantima jedinica stacioniranih u Azovstalu da spase živote ljudstva. Branitelji Mariupolja su heroji našeg vremena”, dodaje se.

Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Anna Maliar rekla je da su 53 teško povrijeđena borca odvezena u bolnicu u Novoazovsku koji je pod ruskom kontrolom, a još 211 boraca evakuisano je humanitarnim koridorom u Olenivku, područje pod kontrolom proruskih pobunjenika.

Uslijedit će potencijalna razmjena svih evakuisanih ukrajinskih boraca i ruskih zarobljenika, dodala je.

Traju napori za evakuaciju preostalih boraca u čeličani Azovstal, saopćila je ukrajinska vojska. Nije poznat njihov tačan broj, ali vjeruje se da ih je još oko 600 ondje.

Desetak autobusa s ukrajinskim vojnicima iz Azovstalja napustilo je u ponedjeljak to postrojenje, objavio je Reuters.

Pet autobusa s vojnicima iz čeličane Azovstal stiglo je ponedjeljak u kasnim satima u grad Novoazovsk pod ruskom kontrolom, rekao je Reutersov svjedok.

"Ukrajini potrebni živi heroji"

“Nadamo se da ćemo moći spasiti živote našim momcima. Među njima ima i teško ranjenih. Pruža im se pomoć. Ukrajini su potrebni živi ukrajinski heroji”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak navečer u videoobraćanju.

Povrijeđeni vojnici stigli su u grad Novoazovsk u autobusu s oznakom “Z”, simbolom ruske invazije. Muškarci su bili položeni na nosilima na tri nivoa. Jednom čovjeku, kojeg su izvukli van, glava je bila čvrsto omotana gustim zavojima.

Od početka ruske invazije u februaru, Mariupolj je postao simbol otpora Ukrajine i spremnosti Rusije da opustoši ukrajinske gradove.

Prve evakuacije u ponedjeljak navečer uslijedile su nekoliko sati nakon što je Rusija saopćila da je pristala evakuisati ranjene ukrajinske vojnike u bolnicu u Novoazovsku.

“Rusija bi trebala razmotriti smrtnu kaznu, oni ne zaslužuju živjeti”

Ruski zastupnik koji sudjeluje u mirovnim pregovorima s Kijevom Leonid Slutski rekao je da bi Rusija trebala razmotriti smrtnu kaznu za nacionalističke borce iz ukrajinske pukovnije Azov, piše Sky News.

U raspravi u donjem domu ruskog parlamenta nakon što su se branitelji ukrajinske čeličane Azovstal predali, Slutski je rekao da, iako Rusija ima moratorij na smrtnu kaznu, treba “pažljivo razmisliti upravo takvu kaznu za borce Azova”.

“Oni ne zaslužuju živjeti nakon monstruoznih zločina protiv čovječnosti koje su počinili i koji se kontinuirano čine nad našim zarobljenicima”, rekao je.

Eksplozije u Lavovu, borbe u Harkovu

Ukrajinski kontranapad posljednjih dana istjerao je ruske snage iz područja u blizini Harkova, najvećeg grada na istoku zemlje.

Područja oko glavnog grada Kijeva i zapadnog grada Lavova, u blizini poljske granice, još su meta ruskih napada. Lavov je rano u utorak bio meta niza eksplozija, rekao je Reutersov svjedok. Za sada nema informacija o žrtvama i nastaloj šteti.

Ukrajinske snage napredovale su u ponedjeljak sve do ruske granice, oko 40 kilometara sjeverno od Harkova.

(A. Balićevac)