Otkako je pretrpio niz preokreta na bojnom polju, Putin svoju više od devetomjesečne invazije na Ukrajinu sve više tumači kao borbu za odbranu Rusije od agresivnog "kolektivnog Zapada".

Na konferenciji za novinare u glavnom gradu Kirgistana, Biškeku, Putin je žalio zbog neuspjeha u provedbi sporazuma iz Minska - sporazuma o prekidu vatre i ustavnim reformama između Kijeva i separatističkih snaga u istočnoj Ukrajini koje podržava Rusija, a koji su 2014. i 2015. godine posredovali Rusija, Francuska i Njemačka, uoči početka sukoba sa Ukrajinom.

- Mislili smo da ćemo se ipak moći dogovoriti u okviru mirovnih sporazuma iz Minska. Šta se može reći? To je pitanje povjerenja. A povjerenje je, naravno, skoro na nuli – kazao je ruski čelnik.

Putina su pitali o izjavama bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, jednog od sponzora sporazuma, koja je za novine Zeit u intervjuu objavljenom u srijedu izjavila da je sporazum iz 2014. bio "pokušaj da se Ukrajini kupi vrijeme" - što je ona iskoristila da postane sposobnija da se brani.

Ruski mediji i političari su to brzo protumačili kao izdaju Merkel.

- Ispostavilo se da niko neće ispuniti sve ove sporazume iz Minska, a poenta je bila samo da se Ukrajina napuni oružjem i pripremi je za neprijateljstva – izjavio je Putin,

- Nakon takve izjave postavlja se pitanje kako pregovarati, o čemu i da li je moguće s nekim pregovarati i gdje su garancije - dodao je on.

- Na kraju će ipak morati da se postigne dogovor. Mnogo puta sam rekao da smo spremni za te dogovore, otvoreni smo, ali to nas tjera da razmislimo s kim imamo posla - kazao je.

I portparol Kremlja Dmitrij Peskov i zamjenik ruskog ministra odbrane Sergej Rjabkov već su u petak naglasili da puštanje američke košarkaške zvijezde Brittney Griner iz ruske kaznene kolonije u četvrtak u zamjenu za ruskog trgovca oružjem Viktora Buta ne predstavlja šire otopljenje loših bilateralnih odnosa.

Putin je, međutim, rekao da je Rusija otvorena za dalje takve zamjene i da se nastavljaju kontakti između odgovarajućih obavještajnih službi koje su pristale na dogovor Griner-Bout.

- U stvari, nikada nisu prestali. Nađen je kompromis, ne odbijamo da nastavimo ovaj rad u budućnosti - kazao je.

Dana 14. novembra, šef ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin i direktor američke Centralne obavještajne agencije William Burns sastali su se u turskoj prijestolnici Ankari, u najvišem kontaktu licem u lice između dvije strane otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru.

Portparol Bijele kuće izjavio je nakon toga da Burns nije vodio pregovore niti razgovarao o bilo kakvom rješavanju rata u Ukrajini, ali je upozorio Rusiju da ne ugrožava stratešku stabilnost upotrebom nuklearnog oružja u Ukrajini i pokrenuo slučajeve Amerikanaca zatočenih u Rusiji.

Nariškin je nakon toga rekao da su on i Burns razgovarali o Ukrajini i nuklearnoj sigurnosti, prenosi Reuters. 


(Fena / Aldina R.)