Poklanjajući se principu da je mirovnim snagama potrebna saglasnost vlade domaćina, Vijeće sigurnosti je jednoglasno izglasalo da se odmah započne zatvaranje misije uprkos strahovima zapadnih sila od nove nestabilnosti u problematičnoj zemlji.

Glasanje je uslijedilo dvije sedmice nakon što je malijski ministar vanjskih poslova Abdoulaye Diop zaprepastio Vijeće sigurnosti nazivajući operaciju UN-a poznatu kao Minusma "neuspjehom" i pozivajući na njeno hitno okončanje.

Odnosi Malija s Ujedinjenim nacijama naglo su se pogoršali otkako je državni udar 2020. doveo na vlast vojni režim koji je također prekinuo saradnju na vojnom polju s Francuskom, bivšom kolonijalnom silom.

Umjesto toga, hunta se okupila iza Moskve i dovela grupu Wagner, nemilosrdne plaćenike uključene u pobunu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina prošle sedmice.

- Duboko žalimo zbog odluke prijelazne vlade da napusti Minusmu i štete koju će to donijeti narodu Malija poručio je visoki američki diplomata Jeffrey DeLaurentis Vijeću sigurnosti.

Kazao je, međutim, da su Sjedinjene Države glasale za rezoluciju nakon što su se složile s logističkim rokom za povlačenje, koje bi trebalo da bude završeno do kraja godine.

Ambasador Malija, Issa Konfourou, insistirao je da je zemlja Sahela postigla napredak.

Vlada žali što Vijeće i dalje smatra da je situacija u Maliju prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti - rekao je on.

Zamjenica ruskog ambasadora pri UN-u Ana Evstignejeva kazala je da vlasti u Bamaku nastoje preuzeti "punu odgovornost" za sigurnost i da će Rusija "nastaviti pružati sveobuhvatnu podršku".

Prema rezoluciji koju je predložila Francuska, mirovne snage će od subote prekinuti svoju glavnu aktivnost i fokusirat se na odlazak, iako će i dalje biti ovlašteni da se zaštite od "neposredne prijetnje nasiljem prema civilima" do septembra.

Minusma je bila najskuplja misija za UN, s 1,2 milijarde dolara godišnje, a 174 mirovnjaka su poginula od njenog osnivanja 2013. godine.

Uprkos napetostima s huntom, očekivalo se da će misija UN-a biti produžena do intervencije malijskog ministra vanjskih poslova. Generalni sekretar Antonio Guterres tokom juna predložio je obnovu Minusme, ali i pojednostavljenje njenih aktivnosti.

Guterres je u izvještaju priznao nedostatke, ali je misiju nazvao "neprocjenjivom". Napomenuo je da nekoliko zemalja u regiji vidi ekstremističke grupe kao "egzistencijalnu prijetnju", plašeći se da će se nasilje preliti.

Sa 13.000 vojnika i policajaca u Minusmi, okončanje misije bit će herkulovski zadatak, a Ujedinjene nacije će morati da oduzmu opremu, helikoptere i oklopna vozila.

- Osiguravanje konstruktivne saradnje malijskih vlasti bit će od suštinskog značaja za olakšavanje procesa - kazao je portšparol mirovnih operacija UN-a.

Iako je povlačenje bilo zadato, prema diplomatama, vremenski okvir je bio u fokusu žestokih pregovora posljednjih dana.

Mali je, uz podršku Rusije koja ima pravo veta, tražio da Minusma ode što je moguće skorije, ali se brojne zemlje plaše da je čak i šest mjeseci prenagljeno, prenosi AFP.

(Ajdin B.)