Porast rijetkih karcinoma primjećena poslije pandemije: Ima li veze sa koronavirusom?
Kashyap Patel, izvršni direktor Carolina Blood and Cancer Care Associates, primijetio je alarmantan trend u 2021.: neuobičajeno povećanje broja pacijenata s dijagnozom rijetkih karcinoma, kao što je holangiokarcinom, koji obično pogađa starije odrasle osobe. U roku od godinu dana, njegov ured je zabilježio sedam takvih slučajeva. Ovaj porast rijetkih i agresivnih karcinoma tokom pandemije naveo je Patela i njegove kolege da se zapitaju da li COVID-19 može uticati na razvoj raka, piše Washington Post.
Rani nacionalni podaci i izvještaji velikih institucija za rak ukazuju na porast broja karcinoma u kasnoj fazi od početka pandemije. Mnogi stručnjaci to pripisuju poremećajima u zdravstvu 2020. Međutim, Patel i drugi naučnici istražuju da li bi COVID-19 mogao direktno ili indirektno doprinijeti ovom porastu. Ideja da virusi mogu uzrokovati ili ubrzati rak je dobro utvrđena, a istraživači procjenjuju da je 15 do 20 posto svih karcinoma u svijetu povezano s infektivnim agensima poput HPV-a i Epstein-Barr.
Dok su neki naučnici i dalje skeptični, ističući da respiratorni virusi poput SARS-CoV-2 obično ne uzrokuju rak, drugi, uključujući Davida Tuvesona iz Cold Spring Harbor Laboratory, sugeriraju da bi COVID-19 mogao djelovati kao stresor okoline, izazivajući upalu koja bi mogla podstiču rast raka.
Studije, uključujući i jednu iz The Lancet Oncology, pokazale su porast broja karcinoma u stadijumu 4 u različitim tipovima krajem 2020. godine, uglavnom zbog kašnjenja ili izbjegavanja zdravstvene zaštite tokom pandemije. Međutim, neki istraživači vjeruju da bi SARS-CoV-2 mogao imati i biološku ulogu.
Patelov tim istražuje potencijalne korelacije između dugih COVID markera i rijetkih karcinoma. Dokumentirali su brojne slučajeve pacijenata sa višestrukim ili rijetkim karcinomima od 2020. Preliminarne studije, poput one sa Univerziteta u Koloradu, sugeriraju da bi respiratorne infekcije mogle stimulirati uspavane stanice raka, iako se ovi nalazi još uvijek razmatraju.
Mjere javnog zdravlja poput nošenja maski i vakcinacije i dalje su kritične, posebno za oboljele od raka. Patelovo tekuće istraživanje ima za cilj utvrditi mogu li infekcije COVID-19 dovesti do ranijih skrininga i preventivnih mjera za rizične pacijente, potencijalno mijenjajući buduće strategije liječenja i upravljanja rakom.
Ostaje pitanje: može li COVID-19 biti tihi katalizator raka? Iako odgovor još nije jasan, Patel i njegove kolege i dalje traže razumijevanje, vođeni hitnom potrebom da se poboljšaju ishodi pacijenata i strategije javnog zdravlja.
(Ajdin B.)