“Tokom posljednjih godinu i po Armenija i Azerbejdžan su uradili veoma važan posao na pregovorima i zaključivanju mirovnog sporazuma – onog koji je trajan, dostojanstven i koji bi otvorio izuzetne mogućnosti za obje zemlje, region koji dijele i za njihov odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama”, rekao je Blinken novinarima prije sastanka s ministrom vanjskih poslova Armenije Araratom Mirzoyanom i šefom azerbejdžanske diplomatije Jeyhunom Bayramovim na marginama samita NATO-a u Washingtonu.

Blinken je ukazao na napore SAD-a i Evropske unije za mirovne pregovore između dvije strane.

“Danas je prilika da sagledamo napredak koji je napravljen. Šta je ostalo? Ali na osnovu svih angažmana koje smo imali, uključujući i protekle sedmice, vjerujem da su obje zemlje vrlo blizu mogućnosti da dođu do finalnog sporazuma – onog koji bi SAD snažno podržao”, istakao je Blinken.

Bayramov je na platformi X ponovio posvećenost Azerbejdžana mirovnom procesu.

Mirzoyan je u junu rekao da je Armenija spremna potpisati mirovni sporazum sa Azerbejdžanom, dodajući da bi on mogao biti sačinjen u roku mjesec.

Azerbejdžanski lider Ilham Aliyev rekao je prošle sedmice da bi dvije zemlje mogle finalizirati “osnovne principe” sporazuma “u roku nekoliko mjeseci”, ali mirovni sporazum može biti potpisan samo ako Armenija promijeni svoj Ustav.

“Glavni uslov mirovnog sporazuma je promjena Ustava Armenije jer sadrži teritorijalne pretenzije prema Azerbejdžanu. Dok se to ne dogodi, mirovni sporazum neće biti potpisan”, naglasio je Aliyev.

Armenija je u maju vratila Azerbejdžanu četiri sela koja je okupirala tokom prvog rata u Karabahu.