"Dok se palestinska i libanska djeca ubijaju; Vratite se na fabričke postavke": Muslimani bijesni zbog Saudijaca i načina njihovog slavlja Nacionalnog dana
Kraljevina Saudijska Arabija je 23. septembra obilježila svoj Nacionalni dan.
Pomenuti dan se obilježava u znak sjećanja na ujedinjenje Kraljevine i njeno osnivanje od strane kralja Abdula Aziza bin Abdul Rahmana Al Sauda.
No, na društvenim mrežama se pojavili snimci sa obilježavanja Nacionalnog dana, a nad kojim se, sudeći po komentarima, zgražava islamski svijet.
Na snimcima se mogu vidjeti, da tako kažemo, djevojke prilično opušteno odjevene, lokalno stanovništvo kako pleše na ulicama, partyje, "bijesne" automobile okićene obilježjima Saudije, vatromet...
Ispod snimka koji je objavio na svom Instagram profilu Middle East Monitor, veliki je broj gnjevnih komentara a u vezi načina obilježavanja Nacionalnog dana od strane Saudijaca.
"Da li oni uopšte znaju značenje njihove zastave?", "Dok se palestinska i libanska djeca ubijaju..", "Kada izgubiš svoj identitet", "Princ-klaun je sigurno ponosan", "Saudi America", "Ovo me podsjeti na isti video kada su prošle godine organizovali koncert kada je brutalni genocid započeo u Gazi", "Ne mogu vjerovati šta moje oči vide", "Dok se djeca ubijaju, oni su zauzeti slavljem. Sramno", "Ovo nije islam, islam je čast, ponos i mir", "Samo želim da promijene zastavu", "Vratite se na fabričke postavke", samo je dio komentara koje smo pronašli.
Duže snimke iz glavnog grada Riyadha sa proslave možete pogledati ispod:
Saudijska Arabija je od početka bjesomučnog uništavanja Gaze, koje je započelo u oktobru prošle godine nakon terorističkog napada Hamasa, na meti kritika zbog letargičnosti po pitanju Gaze.
I ne samo saudijska vlada, već i njihovo stanovništvo, koje se, čini se, mnogo ne opterećuje patnjom Palestinaca, a sada i Libanaca.
U Saudijskoj Arabiji je od početka razaranja Gaze organizovan niz sportskih i muzičkih događaja koja su koštala "čitavo bogatstvo". Za razliku od susjednih zemalja, niti jedna od tih manifestacija nije odgođena.
Kada je riječ o saudijskoj vladi, jasno je da su po srijedi ekonomski, vanjsko i geopolitički interesi.
Zbog interesa za jačim partnerstvom sa Sjedinjenim Američkim Državama, saudijske vlasti su spremne da ispunjavaju želje Washingtona, a jedna od glavnih se ogleda u dobrim odnosima sa Izraelom.
Kada je riječ o interesima ekonomske prirode, zbog velikih planova i ambicija u modernizaciji svoje privrede, Saudijska Arabija je u potrazi za adekvatnim partnerom za robnu razmjenu, a kada je riječ o Bliskom istoku, tu Izrael prednjači, posebno po pitanju visokih tehnologija.
Napomenut ćemo da Saudijska Arabija i dalje ne priznaje državu Izrael.
Međutim, dojam je kako je samo pitanje vremena kada će se to desiti pod pritiskom SAD-a.
U januaru ove godine, šef saudijske diplomatije Faisal bin Farhan Al Saud je kazao da bi Kraljevina mogla priznati Izrael, ali ukoliko se riješi palestinsko pitanje.
FAISAL BIN FARHAN AL SAUD
2020. godine su tri arapske zemlje - Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Maroko, priznale Izrael na osnovu niza sporazuma nazvanih Avramovi sporazumi i tako ostavili po strani dugogodišnji arapski zahtjev za palestinskom državom. Sporazum je inicirala administracija tadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Osim pomenutih zemalja, od arapskih zemalja Izrael priznaju i Egipat, te Jordan.
POTPISIVANJA SPORAZUMA IZMEĐU IZRAELA I UAE
Iako je i sudanska vlada izrazila želju za uključivanjem u ovaj sporazum, zbog građanskog rata koji je izbio, to se nikada nije desilo.
U jeku novog sukoba između Izraela i Hezbollaha, ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Al Saud kazao je da je ta zemlja osnovala globalni savez za pritisak na Izrael da prihvati dvodržavno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba.
Kako su prenijeli saudijski mediji, u savezu su arapske i muslimanske zemlje i evropski partneri.
"Provedba dvodržavnog rješenja je najbolja solucija za prekid nasilja i patnje te za novu realnost u kojoj cijela regija, uključujući Izrael, uživa u sigurnosti i suživotu", rekao je bin Farhan.
Ratovi
Izrael je ima dugu historiju ratovanja sa Arapima. Prvi rat se desio odmah nakon uspostavljanja te države, 1948. godine. U Prvom arapsko-izraelskom ratu, Egipat, Sirija, Jordan (tadašnji Transjordan), Irak, Libanon, napali su Izrael.
Rat je okončan početkom 1949. godine.
1967. godine Izrael je započeo novi rat a u kojem je zauzeo Pojas Gaze, Zapadnu obalu, arapski istočni Jeruzalem, Sinajski poluotok u Egiptu i sirijsku Golansku visoravan. Taj rat se zvao Šestodnevni rat.
1973. godine, Egipat, Sirija i Irak napali su izraelske položaje duž Sueskog kanala i Golanske visoravni na židovski praznik Jom Kipur kako bi potisnuo okupatorske snage. Taj rat se zvao Jomkipurski rat, a Izrael se uspješno odbranio.
1982. godine, Izrael napada južni dio Libanona, sa ciljem, kako su tvrdili protjerivanja Palestinske oslobodilačke organizacije predvođene Jaserom Arafatom, koja im je bila prijetnja.
2006. godine, Izrael nakon otmice dva vojnika IDF-a od strane Hezbollaha, ponovo napada Libanon. Taj rat je poznat i kao Drugi libanonski rat, a trajao je nešto više od mjesec dana.
Iako je 2005. godine Izrael napustio Gazu, koju je osvojio u Šestodnevnom ratu, situacija za palestinsko stanovništvo se nikada nije smirivala. Sukobi su izbijali 2006, 2008, 2012, 2014. i 2021. godine.
Svi ovi ratovi su rezultirali stotinama hiljada žrtava, na milione raseljenih, ali ono što je najbitnije, nijedan od njih nije uspio riješiti višedecenijsko palestinsko pitanje.
(Ajdin B.)