Kao i svaki drugi društveni fenomen, tako su i društvene mreže poput Facebook-a i Twitter-a lako postale sredstvom manipulacije najšireg varijeteta. Kao takve, društvene mreže poput Facebook-a mogu uticati na vaše raspoloženje, a ako im dopustite, i na vaše samopouzdanje i opšte stanje. Drugim riječima, ako niste oprezni, mogu vas destabilizovati.

Ovo su samo neki od načina:

Meme (mi:m) - otvorene poruke skrivenog sadržaja

Komunikacija na društvenim mrežama poput Facebook-a je uveliko podržana grafičkim dizajnom, dakle, komunicira se kombinacijom riječi i slike. U svakodnevnom pregledu Facebook-a, zasigurno ćete naići na poruke ispisane na fotografiji ili ilustraciji. Radi se o tzv. „meme“ (čitajte mi:m) koje Wikipedia definiše kao „ideju, ponašanje ili stil koji se prenosi od jedne do druge osobe unutar kulture. Mim predstavlja jedinicu koja prenosi kulturološke ideje, simbole ili prakse koji se mogu prenijeti od jednog do drugog uma putem pisanja, govora, gesti, rituala ili drugih imitabilnih fenomena...“  Mimove možete sami izraditi zahvaljujući nekoliko jednostavnih besplatnih softwera na internetu. Mimovi kojima obiluje Facebook uglavnom sadrže motivacijske poruke, humoristične sadržaje, kao i emotivne poruke poput „vjeruj samo sebi, jedino ti sebe nećeš iznevjeriti“ i sl. koje je nekada izrekao poznati književnik, glumac, ili pak anonimni autor kao što je i sam korisnik FB. U kontekstu ove teme, nas su najviše interesovali ovi zadnji.

Kada je mim ili citat pozitivna konstatacija tipa „Lijepo lice će ostariti, savršeno tijelo će se promijeniti, ali lijepa duša će uvijek biti lijepa duša“, postoji mogućnost da onaj koji postavlja poruku primarno misli na sebe, ali i šalje poruku prijateljima koje smatra da su lijepog lica i savršenog tijela, ali sa deficitom lijepe duše. Ovo je teška pretpostavka, ali pošto citati nisu adresirani na osobu, dozvoljavaju najšira tumačenja. Obrnuto, djevojka koja je ljuta na dečka i nešto mu zamjera, postavlja citat „Ja ne varam, a mogu. Smijem se i kad mi suze teku. Ne znam da gubim jer ne prihvatam poraz. Ne znam ni da molim, ali znam da se potrudim.“ Da li dečko može dekodirati poruku ili ne, to je već druga tema koja se tiče razlike između strukture ženskog i muškog mozga o čemu će biti riječi u jednoj od naših budućih analiza.

Ali ako djevojka postavi mim – poruku na romantičnoj grafičkoj pozadini koja glasi „Ako ti kažem da mi trebaš, da li ćeš doći?“, onda to možemo nazvati „pecanjem“ jer nije adresirano na jednu osobu nego na njenu fantazmu o određenoj osobi u prijateljima za koju ona vjeruje da će se pronaći u njenoj poruci. Ako pecanje ne uspije u smislu da joj ciljna osoba ne odgovori, uvijek se može utješiti činjenicom da poruku nije adresirala ili da je ciljna osoba stidljiva ili da u zadnje vrijeme nije bila na FB. Slično je sa „Znam da ja tebi ne falim, ali volim da se nadam“.

Poruke razočaranja ili ljutnje zvuče poput „Da li sam jedina koja se nenormalno brzo veže za osobu, a poslije ispašta“ „Sve što neko kaže iza tvojih leđa, ostaje baš tamo – iza tvojih leđa“.

Ovakve poruke upućene u FB eter djeluju kao sačmarica – kuglice se rasprše i istovremeno pogode više FB prijatelja. Pritom, „odašiljač“ dobije trenutačnu satisfakciju „ventiliranja“ – izrekao je što misli i iskazao emociju. Ali, ostaje pitanje efekta takve jednostrane komunikacije jer izostaje povratna informacija koja je od vitalnog značaja u odnosu između dvoje ljudi. Da li puki citat, koliko god oštra i precizna poruka bila, može riješiti nesporazum ili konflikt između dvoje ljudi i unaprijediti odnos? Ili ovakav način komunikacije sa distance koji za osnov ima virtualnu platformu punu skrivenih poruka samo produbljuje kognitivne distorzije kao što su preuranjeni zaključci, čitanje misli, prekomjerno generaliziranje, crno-bijelo razmišljanje, koji mogu pojačati psihopatološka stanja poput anksioznosti i depresije.    

Like (lajk) - jedinica socijalnog prepoznavanja

„Prvo te razočaraju, a onda se čude ako ih ignorišeš“ postavlja mlada osoba mim - poruku za svoju grupu od 400 + prijatelja. Ko ju je razočarao, na koji način, ostaje da se pretpostavlja. Neki prijatelji odgovaraju saosjećanjem „ma zaboravi ih“, a drugi ohrabrenjem „ne treba ti niko, kraljice“. Na taj način se stvaraju ostrva u komunikaciji, nekada polarizacije, ali češće grupe i grupice osoba koje direktno ili indirektno podržavaju jedni druge lajkovima i komentarima. Opcija koju nudi Facebook da prepoznate i podržite nečiji post „lajkom“ je moćno sredstvo komunikacije i ima mnogo veći uticaj nego što možemo zamisliti.

Lajk možemo nazvati jedinicom prepoznavanja. Kako je čovjek društveno biće, tako on ne može bez prepoznavanja. Pritom mislimo na razmjene između ljudi kao što su pozdrav, pohvala, obraćanje, tapšanje, stisak rukom i druge vrste stimulacije. Tvorac Transakcione analize Erik Berne govorio je o „gladi za stimulusima“ koja se odnosi na mentalnu i fizičku stimulaciju koju svaki čovjek doživljava. Berne je jedinicu socijalnog prepoznavanja nazvao „strouk“ (engl. stroke) gdje je svaka stimulacija, bilo da je pozitivna ili negativna – strouk. On je držao da je i negativni strouk bolji od potpunog ignorisanja.

Društvene mreže su u takvoj mjeri zaposjele naše živote da je lajk postao strouk – samo jedan klik vam može podići raspoloženje, dovesti do toga da se osjećate vidljivim i prepoznatim. Utoliko njegov izostanak vam može ozbiljno poljuljati samopouzdanje i dovesti do toga da postanete nesigurni u sebe, kao i u sadržaj koji ste postavili na FB stranicu. Čini se da initmniji sadržaji poput vlastite fotografije ili emocijom nabijenog statusa lakše obezbjeđuju lajkove, pa se time možete okoristiti ako su vam potrebni stroukovi tj. prepoznavanje za taj dan. Problem nastaje ako lajkovi izostanu. Šta ste pogrešno uradili? Ili kako, nažalost, većina razmišlja, šta to sa mnom nije uredu – ignorišu me... Za ovo može biti više razloga: možda vaš sadržaj nije primijećen kao rezultat čistog spleta okolnosti; ili izgledate suviše dobro na fotografijama pa vas lajka samo suprotni spol (humor op.a.), ali, razlog može biti da ne dajete drugima lajkove pa vam se ne uzvraća.

Čini se da je ustanovljena svojevrsna „kultura lajkova“ – daj da bi dobio. Primjetna je izvjesna zahvalnost kad su lajkovi u pitanju pa možete očekivati da vam se dobro uzvrati dobrim.

Selfie (selfi) - autoportret

Pojam „selfie“ koji označava samostalno fotografisan vlastiti portret okretanjem blende kamere prema sebi (što omogućavaju smart telefoni i foto kamere) ili prema ogledalu je postao opštepoznat. Ali, ne bilo kakav selfie; naime, nepisano je pravilo da se selfie radi manje ili više napućenih usana što je postao globalni trend. Anglosaksonci imaju ekspresivnu metaforu – „duck face“ ili pačje lice zato što, ako ste neoprezni, usne napućene na ovaj način, mogu lako podsjetiti na patka Daču.

Ako ste jako mladi, poželjno je podići dva prsta u znaku victory što znači peace (vas starije će ovo podsjetiti na hippy pokret 60-ih). Samo što se V sada pokazuje uglavnom horizontalno i sa manikiranim noktima „nadogradnjom“ što davnih '60-ih definitivno nije mogao biti slučaj.

I u ovom kontekstu postoji rizik razočarenja ukoliko se vaš selfie nedovoljno ili uopšte ne lajka ili ako vam se fotografija skine sa stranice i nekada u budućnosti, kad to najmanje očekujete, brutalno zloupotrebi.

Prikaz društvenog i materijalnog statusa

Facebook vam nudi mogućnost samolociranja tzv. check-in u državama, gradovima, hotelima i dr. Tako sa prijateljima možete podijeliti uživanje u egzotici Balija, strast za šopingom u Milanu, skijaške vještine u švicarskom Zermattu ili učešće na važnoj konferenciji u Ženevi. Istovremeno, ništa vas ne sprečava se prikažete i kod kuće; slikajući zadimljeni roštilj okružen veselim nahranjenim licima za Praznik rada, poklone koje dobijete za rođendan ili Dan žena, kruh ili kolač koji ste upravo uspješno priredili, rođenje djeteta ili bilo koju drugu situaciju ili emociju koju zaželite podijeliti sa vašim FB prijateljima.  Zajedničko ovakvim situacijama je da očituju postignuće, uspjeh i nešto što smatramo da obogaćuje i jača naš identitet u očima drugih. Pravi efekt samozadovoljstva se postiže očekivanim brojem lajkova, inače izostaje osjećaj postignuća. Ako lajkovi izostanu, uvijek si možete reći – što ti je zavist...

Ovakva opcija je prihvatljiva, te i samo dijeljenje može imati efekt komunalne topline sve dok ne preraste u takmičenje tipa „ima se, može se“ što lako može dovesti do pasivnog zamjeranja i posljedično otuđenja među prijateljima. Takođe dovodi do osjećaja pritiska da se adekvatno respondira tj. pokaže da se takođe putuje, uživa, ima i može. I ovo je područje koje može izazvati osjećaj razočarenja i neadekvatnosti ukoliko na check-in na vašoj lokaciji koju ste skupo platili sredstvima kredita – izostane zadovoljavajući broj lajkova.  

Govor mržnje

Obzirom da se na društvene mreže postavljaju i politički sadržaji, pa čak i oni nacionalno obojeni i po opredjeljenju radikalni, otvoren je prostor za necenzurisan komentar slaganja ili neslaganja, često pojačan vulgarnim rječnikom radi lakšeg razumijevanja stava i emocije i svrstavanja. Govor mržnje potiče, opravdava ili veliča diskriminaciju na osnovu rasne, etničke, vjerske, spolne, jezičke ili neke druge razlike. Kao što je uglavnom nestao iz medija usljed zakonskog opserviranja od strane nadležnih tijela, tako se samo prelio na društvene mreže. Govor mržnje, ustvari, nije nestao nego je tako prodro u sve pore društva da smo se navikli, te ga više i ne primjećujemo. Naročito treba obratiti pažnju na „svedeni“, suptilni oblik govora mržnje koji se ne percipira kao takav na prvu, naspram brutalnog koji se trenutačno opaža.   

Uživo ili virtuelno

Sve gornje, sa humorom ili bez, ukazuje na postojanje dinamike društvenih mreža koja, ako se ne osvijesti razgovorom i analizom, može značajno uticati na vaše raposloženje, a ako vas je lako poljuljati, može dovesti do pravog pada samopouzdanja koje se, opet, može odraziti na sve aspekte vašeg života.

Rješenje je kao i sa svim ostalim – konzumirati umjereno i dati primat komunikaciji i kontaktu koji podrazumijevaju susret i dobri stari već-odavno-potcijenjeni razgovor.

Vidimo se na Facebooku!

(Patria)