Strašna je pomisao na svijet sa koronavirusom bez mogućnosti da predvidite kraj. Ali stručnjaci za epidemiologiju i razvoj vakcina kažu da je prihvatanje te stvarnosti presudno za narednu fazu pandemijskog odgovora.

To ne znači da će situacija uvijek biti tako strašna. Već postoje četiri endemska koronavirusa koja neprekidno cirkulišu. A mnogi stručnjaci misle da će ovaj virus postati peti. Njegovi efekti postaju blaži kako se imunitet širi, a naša tijela se vremenom prilagođavaju.

Za sada, većina ljudi nije zaražena i ostaje podložna virusu. Lako prenosiva bolest porasla je posljednjih nedelja, čak i u zemljama koje su u početku uspjele da je suzbiju.

"Ovaj virus je tu da ostane“, rekla je Sara Kobej, epidemiolog i evolutivni biolog sa Univerziteta u Čikagu i dodala:

"Pitanje je, kako bezbjedno živeti sa tim?"

Borba protiv endemskih bolesti zahtijeva dugotrajno razmišljanje, stalni napor i međunarodnu koordinaciju.

Otkrivanje virusa moglo bi da potraje decenijama, ako se to uopšte i dogodi. Takvi napori oduzimaju vrijeme, novac i, prije svega, političku volju.

Bijela kuća i dalje kaže da će ljetna vrućina ugušiti virus ili da će on misteriozno nestati. Stručnjaci, čija su mišljenja presudna, smatraju da ljetje temperature neće iskorjeniti virus.

Izazovi vakcinacije već postaju jasni, uključujući ograničeno snabdjevanje, protivljenje vakcini i značajne logističke blokade.

„Sve što radimo je samo kratkoročni odgovor na virus “, rekao je Tom Frajden, bivši direktor centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

 „Ljudi me neprestano pitaju šta je ono što moraju da rade“, kaže Frajden i dodaje:

“Jedino što moramo da uradimo je da shvatimo da ne postoji jedna stvar. Potrebna nam je sveobuhvatna strategija koja treba da bude pažljivo sprovedena".

„Prevencija zvuči isuviše jednostavno“

Cijeli svijet  se sada okreće vakcini, koja se predstavlja kao rješenje koje će virus uništiti zauvijek. Ali svijet je to postigao samo jednom, sa malim boginjama, to je mjerilo koliko je teško vakcinama ukloniti bolest.

Prošlo je skoro dva vijeka nakon otkrića vakcine i neviđenih međunarodnih napora da se pobijede male boginje, koje su odnjele stotine miliona života.

Na kraju, mnogi stručnjaci vjeruju da bi ovaj koronavirus mogao postati relativno benigan, prouzrokujući blaže infekcije jer naš imunološki sistem razvija memorijisku reakciju na njega putem prethodne infekcije ili vakcinacije.

 "Taj proces bi mogao da potraje godinama", rekao je Andrju Nojmer sa Univerziteta u Kaliforniji.

Barni Grejem, zamjenik direktora Centra za istraživanje vakcina savezne vlade, rekao je da se novi planovi za vakcinaciju već protežu skoro deceniju.

"Razmišljamo o stvarima u različitim fazama ili epohama", rekao je Grejem i dodao:

"Imali smo diskusiju o tome šta može biti spremno prije zime 2021., šta bi moglo biti spremno za 2021/2022 i kakvu vakcinu bismo trebali da imamo nakon što ovaj virus postane sezonski”.

"Uspjeh tih vakcina zavisiće i od distribucije, koja je komplikovan proces. U prvih nekoliko godina vakcine, globalna potražnja daleko će nadmašiti ono što proizvođači mogu da ponude",kaže Grejem. 

Bez prethodnih međunarodnih sporazuma, kratkotrajno snabdjevanje moglo bi da preraste u ratove, u nadmetanje, prikrivanje i neefikasne kampanje vakcinacije, prenosi N1.


(Admir Oručević)