Stručnjaci ističu da je pravilna ishrana ona u kojoj sve jedemo balansirano - povrće, voće i meso, mliječne proizvode. Svaka piramida ishrane pokazuje da ishrana treba da bude raznolika.

Zdrava ili pravilna prehrana je ona prehrana koja tijelu osigurava optimalan unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine, kao i optimalan omjer bjelančevina, ugljenih hidrata i masti, kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivnim, energetskim i zaštitnim materijama.

Šef odjela gastroenetrohepatologije Interne klinike Univerzitetsko kliničkog centra u Banjaluci, gastroenterohepatolog, prim. dr Aleksandar Dobrovoljski, ističe da pravilna ishrana podrazumijeva ravnomjerni unos energetskih materija.

„Takva ishrana omogućava rast i razvoj organizma u svim njegovim funkcijama  i funkcionisanje svih sistema, prevashodno imunoloskog - odbrambenog sistema koji nas štiti od spoljnih agenasa, bakterija, virusa, gljivica raznih alergena”, rekao je dr Dobrovoljski.

On je naglasio da su za dobru probavu i regulisanje probavnih smetnji od velike važnosti i prirodni probiotici. Jednostavno rečeno, probiotici su “dobre” bakterije koje imaju pozitivne učinke na zdravlje domaćina.

“Probiotici predstavljaju suplemente ishrane u različitim farmakološkim oblicima kojima se u organizam unose velike koncentracije  bakterijskih kultura koje spadaju u populaciju  tzv. dobrih bakterija jer regulišu funkcionisanje digestivnog trakta u skoro svim mogućim aspektima. Oni potiskuju loše bakterije u crijevima i imaju značajne imunomodulatorne efekte na crijevni imuno sistem, a samim tim pozitivno djeluju na cijelokupni imunološki sistem organizma poboljšavajući njegovu  otpornost značajno”.

Prema riječima dr Dobrovoljskog, najbolji prirodni probiotici, odnosno probiotičke - dobre  bakterije nalaze  u mliječnim proizvodima, kiselom mlijeku, jogurtu, kefiru.

“Značajno mjesto u lancu pravilne ishrane zauzima unos dobrih - probiotičkih bakterija koje imaju blagotvorno dejstvo na sam digestivni trakt  i tim  na cjelokupni organizam, a koje se nalaze u mliječnim proizvodima  kao sto je jogurt BALANS +”, naglasio je dr Dobrovoljski. 

O pravilnoj ishrani trebalo bi voditi računa i prije rođenja djeteta, dok je ono u utrobi majke,  a po rođenju je nastaviti u cilju očuvanja probavnog sistema i sveukupnog zdravlja djeteta. Prim dr Biljana Suzić iz Klinike za dječije bolesti Univerzitetsko – kliničkog centra (UKC) u Banjaluci kaže da je kod djece u prvim mjesecima života - novorođenčadi i dojenčadi, probavni sistem najosjetljiviji. Što je dijete mlađe, njegov probavni trakt je osjetljiviji zbog nezrelosti, dodaje dr Suzić.

„Pravilna ishrana od fetalnog preko dojenačkog perioda i perioda malog i većeg djeteta je osnovni preduslov za optimalan rast, razvoj djeteta i dobrog zdravlja kako u djetinjstvu, tako i u odrasloj dobi. Ona utiče da bolje funkcionišemo, ne samo u fizičkom smislu, Istraživanja pokazuju da adekvatno snabdijevanje fetusa hranljivim namirnicama u majčinoj utrobi, kao i kasnija pravilna ishrana u dojenačkom periodu, naročito majčinim mlijekom mogu da doprinesu boljem kognitivnim razvoju, boljoj koordinaciji očiju i ruku i vještini govora. Sve to pozitivno utiče na uspjeh u školovanju, boljoj komunikaciji  i većoj produktivnost i uspjehu u odrasloj dobi“, naglašava dr Suzić.

Prema riječima dr Suzić, pravilna ishrana djece, kao i odraslih, predstavlja dobro izbalansiran unos gradivnih (šećera, masti i bjelančevina ) i zaštitnih materija (minerala i vitamina) koji će obezbijediti dobijanje energije i izgradnju tkiva, odnosno funkcionisanje našeg organizma.

„Potrebno je svakog dana, pored vode, unijeti namirnice iz nekoliko grupa namirnica: žitarica, voće, povrće, meso (riba, jaja), masti u ulja, mlijeko i mliječni proizvodi. Jogurt sa probioticima predstavlja dobar izbor iz grupe mlijeka i mliječnih proizvoda“, poručuje dr Suzić.
(Fena)