Faktori kao što su usamljenost, depresija i neka ranije slomljene kosti, povećavaju rizik od smrti više nego sama starost ili pretilost, utvrdili su istraživači sa Univerziteta u Chicagou.
"Najzdraviji ljudi su bili gojazni i robusniji", navodi se u studiji Nacionalne akademija nauka, koji je utvrdio da 22 posto starijih Amerikanaca odgovara definiciji dobrog zdravlja uprkos većoj gojaznost i povišenom krvnom pritisku. Oni su imali manje bolesti sistema probavnih organa, bolje su pokretljivi, sa boljim senzorskim funkcijama, kao i psihičko zdravlje im je bilo bolje od drugih.

Studija  je uključivala 3.000 ljudi u dobi od 57-85 godina i oni su imali manje vjerovatnoće da umru ili postanu nesposobni u toku provođenja studije u trajanju od pet godina.

Istraživači su otkrili novu kategoriju ljudi sa dvostruko većim rizikom od smrti ili rizikom da postanu nesposobni za pet godina. Ta kategorija uključuje one sa normalnom težinom koji se suočavaju sa jednim ključnim zdravstvenim problemom, kao što su oboljenja štitne žlijezde, anemije ili čireva, oni koji su do 45 godina starosti imali slomljenu kost, i one sa lošim mentalnim zdravljem.

Najviše nezdravi su oni sa nekontrolisanim dijabetisom i visokim krvnim pritiskom, a koji se često suočavaju sa izazovima kretanja i obavljanja svakodnevnih stresnih zadataka.

"Umjesto da politika usmjerena na smanjenje gojaznosti, za koju se misli da negativno utiče na zdravstveno stanje, daje veću podršku za smanjenje usamljenosti među izolovanim starijim osobama ili vraćanje senzorskih funkcija starijima, što bi zasigurno bilo efikasnije u poboljšanju zdravlja i blagostanja u starije populacije", rekao je jedan od autora studije Edward Laumann sa Univerziteta u Chicagou.

Iako je rak izazvao 24 posto smrtnih slučajeva među ljudima preko 55 godina starosti, "čini se da se nasumično razvija u odnosu na druga organska oboljenja", navodi se u studiji.

Gojaznost se dugo smatrala kao vodeći faktor rizika za opasne bolesti kao što su infarkt i moždani udar. Za više od trećine Amerikanaca - skoro 79 miliona ljudi - smatra se da su gojazni, prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Međutim, veliki broj podataka iz nedavne studije su pokazali da gojaznost ne mora biti tako loša za zdravlje kao što se nekad mislilo, a možda čak može ponuditi zaštitu ili biti prednost u borbi protiv određenih bolesti, fenomen poznat kao "gojazni paradoks".
Ipak, trenutni prihvaćeni stav medicine drži da su ljudi zdravi ako mogu izbjeći bolesti srca, rak, dijabetis, visok krvni pritisak i visok nivo holesterola.

Ali autori nove studije opisali su to uz drugačiji pristup, poznat kao "sveobuhvatni model" zdravlja i starenja, koji uključuje faktore kao što su psihološko blagostanje, senzorne funkcije i mobilnost kao bitne faktore za sveukupno zdravlje.

Koristeći ovaj novi naučni pogled, oko polovine onih koje se smatraju zdravim po sadašnjem medicinskiom modelu,  zapravo imaju "značajne ranjivosti koje utječu na šanse da umru ili postanu nesposobni u roku od pet godina", navodi se u studiji.

"U isto vrijeme, neki ljudi sa hroničnom bolesti imaju mnoge prednosti koje dovode do njihove reklasifikacije kao sasvim zdrave osobe, sa niskim rizikom od smrti i nesposobnosti".
Nalazi ovog najnovijeg istraživanja ukazuju da  "iz perspektive zdravstvenog sistema, potrebno je napraviti pomak i pažnju usmjeritisafokusiranog upravljanja bolestima, kao što su lijekovi za hipertenziju ili visok holesterol, na ukupno blagostanje u mnogim područjima života", rekao je koautor William Dale.


Anesa Agović