Novo istraživanje je pokazalo kako se relativno mali porast zagađenja zraka povezuje sa značajnim povećanjem u liječenim psihičkim problemima. Ovo je prvo istraživanje koje je uspostavilo vezu, a rezultati istraživanja su u skladu sa sve većim brojem dokaza da zagađenje zraka može utjecati na mentalno i kognitivno zdravlje, te da su djeca posebno ranjiva lošom kvalitetom zraka, za Guardian piše Damian Carrington, donosi Front Slobode.

Istraživanjem, objavljenim u časopisu BMJ Open, ispitana je izloženost zagađenom zraku više od 500.000 maloljetnih osoba u Švedskoj. Te rezultate su kasnije uporedili s evidencijom prepisanih ljekova za mentalne bolesti, od sedativa do antipsihotika.

“Rezultati mogu značiti kako niža koncentracija zagađenja zraka, najprije od saobraćaja, može smanjiti mentalne poremećaje kod djece i adolescenata”, izjavila je voditeljica istraživanja Anna Oudin, s Univerziteta Umea. “Ja bih bila jako zabrinuta da živim u području s visokim stepenom onečišćenja zraka.”

Profesor Frank Kelly, s Kraljevskog koledža u Londonu, istakao je važnost ovog istraživanja.

“Rezultati istraživanja se nadovezuju na postojeće dokaze da su djeca posebno osjetljiva na lošu kvalitetu zraka vjerovatno zato što njihov stil života povećava dozu izloženosti zagađenom zraku, to jeste oni su aktivniji, i njihovi organi koji se tek razvijaju mogu biti ranjiviji dok ne dosegnu punu zrelost.”

Zagađenje zraka u Velikoj Britaniji je iznad zakonske granice u mnogim gradovima i procjenjuje se kako uzrokuje 40.000 preuranjenih smrti godišnje, s tim da navedena brojka uključuje samo bolesti poput bolesti pluća, srčanog i moždanog udara.

Limit EU i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za količinu dušikovog dioksida (NO2) je 40mcg / m3 (mikrograma po kubnom metru), ali u zagađenim gradovima poput Londona taj iznos je mnogo puta veći. Istraživači su otkrili kako povećanje količine dušikovog dioksida od deset mikrograma po kubnom metru odgovara povećanju mentalnih bolesti kod djece od devet posto. Na istu količinu povećanja lebdećih čestica PM2.5 i PM10, broj mentalnih oboljenja kod djece se poveća za četiri posto.

Jedan frapantan aspekt novog istraživanja jeste taj da Švedska ima nisku razinu zagađenja zraka, ali su istraživači primjetili povezanost između oboljenja i zagađenosti, čak i kad su mjerene vrijednosti bile ispod 15 mikrograma po kubnom metru .

“Švedska nije zemlja koja ima problem loše kvalitete zraka. Ovo nam sugerira kako će se pred drugim zemljama i gradovima nalaziti još veći izazov budući da će morati napraviti značajna poboljšanja u kvaliteti zraka kako bi bio čišći od zraka u Švedskoj”, rekao je Kelly.

Iz ovog istraživanja nije moguće predvidjeti šta će se dogoditi sa stopama mentalnih oboljenja pri većim nivoima zagađenosti, no Oudine kaže kako bi ta stopa mogla rasti: “U svim istraživanjima o zagađenju zraka u kojima sam sudjelovala efekti su linearni.”

Ova vrsta istraživanja ne može dokazati uzročnu vezu između zagađenja zraka i povećanja mentalne bolesti, no postoji uvjerljiv mehanizam. “Znamo da zagađeni zrak može ući u tijelo i mozak i uzrokovati upalu”, izjavila je Oudin. Istraživanja na životinjama pokazuju da je upala povezana s nizom psihijatrijskih poremećaja.

Također postoje i neka ranija istraživanja koja su zagađenje zraka povezala s autizmom i cijelim nizom poremećaja u učenju i razvoju kod djece. “Ovo istraživanje predstavlja dodatni dokaz da zagađenje zraka ima štetne učinke na mozak djece i adolescenata”, smatraju švedski naučnici.

*Važne napomene:

Za poređenje zagađenosti zraka u BiH sa zagađenjem zraka u Velikoj Britaniji treba znati da će posljednja termoelektrana koja koristi ugalj na ostvru prestati sa radom 2025. godine, ili po novom predviđanju objavljenom na Vladinoj web stranici čak i ranije – 2022. godine i to bez intervencije vlasti. One će biti zamijenjene elektranama sa čistijim izvorom energije poput gasa, kako bi se ukinuo opasan izvor zagađenja te ispunile preuzete međunarodne obaveze.

Istraživanje je rađeno u Švedskoj, jednoj od vodećih zemalja u potrošnji energije po glavi stanovnika koja prema posljednjim statističkim podacima ima vrlo nisku emisiju ugljen dioksida po glavi stanovnika – tek 4,25 tona CO2 godišnje. Prosjek emisije ugljen dioksida u Evropskoj uniji je 6,91 tona CO2 po glavi stanovnika a u SAD 16,5 tona.

Godišnji prosjek za lebdeće čestice PM 2,5 u Švedskoj iznosi 6 mikrograma po metru kubnom. Prema izvještaju Federalnog hidrometeorološkog zavoda za 2014. godinu primjetit ćemo da je godišnji prosjek PM 2,5 lebdećih čestica izmjeren na Skveru u Tuzli 8 puta veći nego u Švedskoj – 48 mikrograma po metru kubnom, piše Front Slobode.


(Admir Oručević)