U 2016. godini ukupno je prijavljeno 118 slučajeva obolijevanja od ospica, koji su registrirani u šest županija u Federaciji BiH, doznaje Fena u Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH.

Podsjećaju kako su zbog tog nedovoljnog obuhvata MRP cjepivom (cjepivo protiv morbila, rubeole i zaušnjaka) u Federaciji BiH, u epidemiji ospica u 2014/2015. godini prijavljena 5 103 slučaja, među kojima su 553 slučaja, zbog komplikacija, hospitalizirana.

Gotovo 10 posto oboljelih je bilo mlađe od godinu dana, odnosno premlado da bi bilo cijepljeno, a kojima je zaštita trebala biti pružena kolektivnim imunitetom.

Iz epidemiološke Službe napominju kako se sva djeca u FBiH mogu cijepiti petovalentnim, kombiniranim cjepivom protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječje paralize i bolesti koje izaziva hemofilus influence tip B.

Tvrde kako su petovalentna cjepiva sredinom prošle godine uvedena u Program imunizacije u Federaciji BiH, što predstavlja značajan iskorak u usklađivanju s programima u zemljama Europske unije. 

U Službi za epidemiologiju preporučuju cijepljenje kao jedan od najboljih načina zaštite zdravlja djeteta.

Bolesti koje se sprječavaju cijepljenjem mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje, naročito dojenčadi i male djece. Vrlo je važno da nastavimo štititi našu djecu cijepljenjem, jer epidemije bolesti koje se sprječavaju cijepljenjem, kao što su morbili, zaušnjaci i veliki kašalj, mogu se javiti i javljaju se - zaključuju u Epidemiološkoj službi.

Podsjećaju kako je u Bosni i Hercegovini imunizacija zakonska obveza, kao i u brojnim drugim zemljama, među kojima je i susjedna Hrvatska.

Ustavni sud Republike Hrvatske donio je  odluku da samostalno odlučivanje roditelja o tome hoće li ili ne vakcinirati svoju djecu nije njihovo ustavno pravo.

Kao osnova za ocjenu ustavnosti navedeni su negativni primjeri utjecaja vakcina na zdravlje djeteta, kao i diskriminaciju djece koja se ne mogu upisati u vrtić ili školu. Međutim, uvaženo je mišljenje da je vakcinacija medicinsko pitanje, a ne pitanje slobode savjesti ili uvjerenja.

Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti u FBiH, novčane kazne se kreću od 100 do 2000 maraka, a u Republici Hrvatskoj do 2000 kn.

(FENA)