Namjena palijativne njege i takozvanih hospicija prvenstveno je olakšati posljednje mjesece života pacijentima koji se nalaze u terminalnoj ili uznapredovaloj fazi bolesti. Cilj je da uz adekvatnu kontrolu simptoma bolesti pacijenti trpe što je moguće manju bol, ali i da im se pruži psihosocijalna potpora kako bi se lakše nosili s bolešću.

Priopćenjem za javnost tim povodom oglasio se Dom za stare i iznemogle s hospicijem "Betanija" Čapljina, koji djeluje pri mostarskom Caritasu, i također u okviru svojih mogućnosti pruža palijativnu njegu.

"Tijekom četiri godine djelovanja Doma nastojali smo biti na raspolaganju ljudima suočenima s činjenicom o završnoj fazi njihovog ovozemaljskog života. Od ukupnog smještajnog kapaciteta Doma otprilike pet mjesta pripada ovoj populaciji", navodi se u priopćenju.

Sama definicija terminalne bolesti kaže da je riječ o progresivnim bolestima poput raka, ali, generalno promatrajući, izraz označava bolest koja će dovesti do smrti pacijenta.

Do danas su kroz Dom "Betanija" prošle 132 osobe raznih dijagnoza, a često su pojedini pacijenti proveli tek par dana, međutim, kako navode, mnogima zbog malog kapaciteta, nisu uspjeli izaći u susret.

U "Betaniji" navode kako terminalnoj bolesti "u oči ne gleda" samo oboljela osoba, nego cijela obitelj koja je potresenija od samog pacijenta, jer upravo je na njoj da osigura adekvatnu skrb.

U priopćenju se ističe kako ih raduje informacija o formiranju Povjerenstva za izradu strategije za palijativnu njegu pri Ministarstvu zdravstva Federacije BiH.

Naime, Vlada FBiH je u srpnju 2016. utvrdila mišljenje kojim ne prihvaća prijedlog zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Dennisa Gratza za donošenje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti po skraćenom postupku.

U mišljenju Vlada navodi se da Zakon o zdravstvenoj zaštiti predviđa ustanove za palijativnu njegu, ali i da je Parlament Federacije BiH 2012. godine usvojio Strategiju za prevenciju, tretman i kontrolu malignih neoplazmi u FBiH (2012-2020.). Posebno mjesto u Strategiji, kažu u Vladi, zauzima i palijativna njega.

U "Betaniji" navode kako psihološki, financijski i ostali tereti palijativne skrbi ne bi smio biti prebačen samo na leđa obitelji koja se zatekne u konkretnoj situaciji.

"Za rješenje ovoga problema potrebni su ozbiljniji potezi koji će, nadamo se, u svakom pogledu pomoći terminalnim bolesnicima da dostojanstveno dočekaju kraj ovozemaljskog života. Ne smijemo zaboraviti da svatko jednom može postati terminalni bolesnik", navodi se u priopćenju.


(Fena/Admir Oručević)