Šef Ureda Svjetske zdravstvene organizacije za BiH dr. Victor Olsavszky, organizator konferencije, je naveo da je depresija drugi najveći kontributor onesposobljenju ili gubitku zdravlja, da tri od četiri osobe koje pate od teške depresije ne primaju adekvatnu terapiju, te da ekonomski gubitak usljed depresije iznosi milijardu godišnje.

- Depresija se može spriječiti i može se liječiti, te je potrebno otkriti stope za depresiju, procijeniti potrebe za uslugama i u sferi mentalnog zdravlja planirati uspostavu novih i praćenje postojećih usluga – kazao je Olsavszky.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za 2015.godinu, broj osoba s depresivnim poremećajem u regiji iznosi 40 miliona, s prevencijom u zemljama od 3,8 do 6,3 posto od ukupnog broja stanovnika, i dva puta je češća među ženama, dok su stope suicida četiri puta veće za muškarce.

Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez kazao je da je u BiH uprkos brutalnom ratu, slabom materijalnom stanju, mentalno zdravlje građana relativno dobro, u odnosu na regiju, ili čak u odnosu na članice Evropske unije.

Praksa je pokazala da intervencije ne samo da mogu smanjiti učestalost depresije, već i spriječiti pojavu novih slučajeva ili ponovljenih epizoda.

Konkretno, u Kantonu Sarajevo ima devet centara za mentalno zdravlje, mogućnost pristupa je olakšan jer mogući pacijenti ili klijenti ne moraju imati uputnicu od porodičnog ljekara.

Zaključeno je da biti depresivan nije sramota, otići ljekaru nije sramota, ali jest sramota ne zatražiti pomoć od porodice, prijatelja, ljekara.

Konferenciji su danas prisustvovali i Dunja Šmitran, v.d. direktorica Regionalnog Centra za mentalno zdravlje, Maja Zarić, viša programska službenica, oblast zdravlja pri ambasadi Švicarske u BiH, Alma Džubur Kulenović, specijalista psihijatrije Kliničkog centra UNSA i Jasmin Palata, korisnik i član Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji Feniks iz Tuzle.

(FENA/Merima Druškić)