7.11.2017. 22:45
0
Simptomi depresije i kako ih prepoznati
Simptomi depresije mogu dnevnu rutinu učiniti gotovo nemogućom. Depresija vam može zamagliti pogled na svijet, prikazati vam svaki problem većim nego što on jest. Depresija vas može učiniti kronično usamljenima. Većina ljudi prije ili kasnije osjeti deprimiranost, međutim to ne znači da su duševno bolesni ako uspijevaju obavljati svoje dnevne aktivnosti te se postepeno nakon nekog vremena ” razvedre”.

Razlika između depresije i deprimiranosti leži u tome što deprimiranost nakon nekog vremena jednostavno nestane, a depresija ostaje i postaje sve težom smetnjom pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti i obveza.

U životu svih ljudi postoje razdoblja pretjerane osjetljivosti na depresiju. U ta razdoblja spadaju kasna adolescencija, srednja dob te nekoliko godina nakon odlaska u mirovinu. Mladi ljudi koji se osamostaljuju posebna su meta depresije zbog radnih i obrazovnih pritisaka unutar svoje okoline. Nerijetko od depresije obolijevaju i žene koje ulaze u menopauzu jer gubitak plodnosti poistovjećuju s gubitkom ženstvenosti. Kod muškaraca se depresija najčešće javlja kao posljedica razmišljanja o karijeri i obitelji.

Prepoznajte skrivene znakove depresije!

Ovaj vodič pomoći će vam prepoznati neke od simptoma depresije, neke od njih možda već i poznajete.

Simptomi depresije

Simptomi depresije ne uključuju samo jaku potištenost već i fizičke promjene, kao što su gubitak energije, želje za jelom i seksom, a ponekad i nesanica te loša probava. Teška depresija uključuje gubitak veze sa stvarnosti , bezrazložan osjećaj krivnje i bezvrijednosti, osjećaj propadanja i proganjanja, a ponekad se javljaju i halucinacije.

Osjećaj tuge, praznine, beznađa i tuposti – ovi osjećaji su s vama većinu dana, svaki dan.
Gubitak interesu za stvari koje vas inače usrećuju – možda vas više ne zanima hobi koji ste nekad obožavali, druženje s prijateljima ili ste izgubili interes za seks.
Kratak fitilj i napetost – brzo planete i nakon toga vam treba puno vremena da se smirite.
Teško donošenje odluka – depresija otežava ispravno razmišljanje i koncentraciju. Odlučivanje oko jednostavnih stvari može se činiti jako zahtjevnim.
Osjećaj krivnje i manje vrijednosti – ti osjećaji su često pretjerani ili čak suprotni od ispravnih. Osjećate krivnju za stvari za koje niste krivi ili nad kojima nemate kontrolu ili osjećate veliku krivnju za manju pogrešku.
Misli o smrti i samoubojstvu – ovo varira od osobe do osobe. Neki priželjkuju vlastitu smrt misleći da bi svijetu bilo bolje bez njih. Drugi planiraju raniti se. Najefikasniji način sprječavanja samoubojstva je prepoznati znakove upozorenja na vrijeme.
Intenzitet depresije obično varira ovisno o dobu dana. Određene osobe se bude vrlo rano te su već na početku svojeg dana tužne, dok se kod drugih depresija očituje pred kraj dana. Napredovanjem bolesti depresija može postati sve teža dok ne prijeđe u trajno stanje. Bolesnik se tada potpuno povlači u sebe i veći dio dana provodi sklupčan u krevetu.

Što napraviti ako sumnjate da imate depresiju?

Kod otprilike 4% ljudi može se javiti razdoblje depresije koje je dovoljno intenzivno da zahtijeva liječničku pomoć, premda simptomi ne moraju nužno ukazivati na depresiju. Sklonost nekim vrstama depresije je nasljedna. Najveća opasnost depresije je samoubojstvo. Ponekad, u teškim slučajevima depresija može poremetiti um bolesnika u toj mjeri da on osjeti prisilu ubiti ne samo sebe već i druge, vjerujući da će ih time riješiti agonije življenja.

Ako kod sebe primijetite bilo kakve simptome depresije odnosno produljena stanja potištenosti – javite se liječniku. Nažalost prevelik broj pacijenata dolazi do točke kada više nema povratka.

Velik broj depresija nažalost rezultira i samoubojstvom jer bližnji pogrešno tumače upozorenja i ponašanje kod nekih članova svoje obitelji. Svako neobično ponašanje i povlačenje može (ali ne mora) biti rezultat depresije.

Međutim svaku naznaku depresije potrebno je ozbiljno shvatiti.

Depresija se dijagnosticira razgovorom sa psihijatrom te posebnim testovima koje pacijent mora ispuniti kako bi se procijenilo njegovo stanje. Tretmani samopomoći ne pomažu u slučaju teške manične depresije jer tada pacijent često nije u stanju procijeniti svoje stanje.

Blaga depresija obično popušta nakon dva ili tri tjedna uzimanja antidepresiva. U težim slučajevima ako postoji opasnost od samoubojstva ili ozljeđivanja, bit će potrebna posebna terapija, a u izrazito teškim slučajevima se preporučuje i bolničko liječenje.


Pacijenti gotovo uvijek dobro reagiraju na terapiju, međutim ne postoji trajna garancija da će se lijekovima depresija izbjeći nekad u budućnosti. Neke depresije se vraćaju izrazito brzo nakon kraja liječenja.

(Merima Druškić)

0
Source.ba komentari
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.