Tačno prepoznavanje ovih simptoma može pomoći u dijagnozi tjeskobnih osjećanja, što vodi i ka otkrivanju korijena problema. Inicijalni simptomi su psihološki, uz neke promjene na tijelu. Ubrzano disanje, brži otkucaji srca i napetost mišića, sve su to fizički simptomi koji se često ignorišu i koje ne povezujemo sa psihom, a zapravo bi trebali, piše “B92“…

Jedan od najčešćih prvih simptoma anksioznosti jeste zabrinutost ili negativno razmišljanje o budućnosti. Često mislimo o stvarima koje bi mogle krenuti po zlu. Nije neobično da se ovo ne smatra anksioznošću već kao realnost.

Evo još nekih simptoma koji mogu da ukažu na prve znake tjeskobe i zbog kojih bi trebalo potražiti stručnu pomoć, prije nego što se anskioznost još više razvije.

1. Noćne more

Ako se noću vrtite i budite iz košmarnih snova, možda ste anksiozni. Naši snovi mogu biti mjesto gde se prikazuju misli i osjećanja koje izbjegavamo tokom dana. Noćne more kada sanjamo kako padamo, kako nas neko proganja ili smo u klopci, uobičajene su za anksioznost.

2. Pretjerano planiranje

Anksioznost ne voli nesigurnost, pa je jedan način na koji se ljudi nesvjesno bore jeste pretjerano planiranje. Osjećaju se nelagodno ako nisu sve isplanirali ili nemaju kontrolu. Ovo pomaže na kraće staze, ali nas spriječava da zaista upravljamo onim što nam se događa.

3. Rastrojenost

Tjeskoba može da nas učini zaboravnim i rastrojenim. Ona nas tjera da se fokusiramo na ono što je realno za nju, tj. na strahove. Rezultat je da nam postane teško da se koncentrišemo na trenutni razgovor, da zaboravljamo detalje i slično.

4. Osjećanje krivice

Anksioznost i depresija vrlo su bliske i imaju korijen u osjećanju stida. Često čujemo unutrašnji glas koji kaže da nismo dovoljno dobri i da ne ispunjavamo očekivanja. Odgovor je krivica, ili stid, a mnogi od nas prvo prepoznaju krivicu nego li osjećaj sramote.

5. Bolovi u vratu ili leđima

To može biti znak mentalnog stresa, zbog kojeg smo napeti. Čini nam se da u leđima nosimo težak teret i ne razumijemo zašto.

6. Opsjednutost detaljima

Vrlo često se anksiozni ljudi opsjednu trivijalnostima. Kako nemaju kontrolu nad važnim stvarima u životu, njihov mozak se prebacuje na nevažne stvari, kako bi preuzeo kontrolu tamo gdje može. To se manifestuje kompulsivnošću, pretjeranom organizacijom, nametanjem rasporeda i izbirljivošću.

7. Razdražljivost

Tjeskoba utiče na odnose sa ljudima jer nas hormon stresa tjera do same ivice. Tada nam sve smeta više nego inače. Ako ne razumijemo kako se osjećamo iznutra, to nas navodi da budemo razdražljivi prema drugima.

8. Promjene u apetitu

Neki ljudi imaju potrebu da jedu određenu hranu dok drugi imaju potpunu averziju prema hrani. Hormon stresa mijenja apetit. Kortizol izaziva želju za slatkim, pa se često prejedamo da bismo uravnotežili hormone. Intenzivni stres ubija apetit. Anksioznost aktivira simpatetički nervni sistem koji skreće krv i energiju iz probavnog trakta u ekstremitete. Ako sve to traje predugo, to troši naše tijelo i remeti rad probavnog trakta.


(Admir Oručević)