Predavanje je organizovano u sklopu obilježavanja 30 godina rada Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), čiji je Galić nekadašnji saradnik. On je govorio o svojim iskustvima u radu s matičnim ćelijama i njihovoj adaptaciji za upotrebu u liječenju imunoloških poremećaja i bolesti poput AIDS-a.

- Matične ćelije su izuzetno važna oblast istraživanja u svijetu i pretpostavlja se da će u budućnosti igrati ulogu regenerativne medicine. Nažalost, još nisu stigle na taj nivo da se mogu koristiti za liječenje raznih bolesti, ali u budućnosti će se matične ćelije vjerovatno koristiti za razvoj terapija za različite bolesti - kazao je Galić.  

Kada je generalno riječ o genetičkom inženjeringu, ocjenio je Galić, BiH još nije tamo gdje bi mogla i trebala biti.

- U odnosu na svijet, zaostaje i  čitav region, pa i BiH, međutim treba shvatiti da nije nedostižno postići ono što je svijet napravio, ukoliko postoji spremnost da se ulaže u razvoj, odnosno kadrove, opremu idr. - dodao je Galić.           

Naveo je da 30 godina Instituta predstavlja izuzetno postignuće ne samo kod nas, nego i u svijetu posebno uzimajući čitav niz njegovih tehničkih i naučnih dostignuća, te kadar koji se tu školovao.  

Direktor Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Naris Pojskić je istakao je da se u proteklih 30 godina Institut pozicionirao kao jedan od ključnih naučnih subjekata u BiH u svojoj oblasti.

- Širok je sprektar naših aktivnosti na koje smo ponosni, ali sigurno smo prepoznatljivi u regiji, a i šire u oblasti analize arheološke DNK, zatim različitih projkata koji se tiču primjene DNK tehnologije u determinaciji autohtonih sorti voćaka, kao i različite projekte koje realizujemo iz oblasti humane genetike koji imaju međunaroni značaj - izjavio je Galić.

Tokom Dana INGEB-a, koji traju od 26. do 28. februara, osim predavanja profesora Galića, predviđene su promocije izdanja Instituta, zatim monografije povodom 30 godina postojanja, kao i svečana akademija u srijedu.

(Fena / Haris Ahbabović)