Po sadržaju vitamina C jagode mogu da pariraju limunu jer u 100 grama sočnih plodova ima čak 60 miligrama vrijednog vitamina. Pozitivno utiču na imunitet jer sadrže bioaktivne supstance polifenole, snažne antioksidante. Posebno se preporučuju djeci i odraslim osobama koje pate od anemije. Bogate su i folnom kiselinom, vitaminom E, provitaminom A, vitaminima B-grupe, kao i mineralima kao što su mangan, željezo, kalcijum i magnezijum.
Ali i pored svih prednosti, treba biti pažljiv. Ne mogu ih jesti svi, kada požele ili u bilo koje vrijeme požele. Iako su ukusne i pravi su spas u vrelim danima, i jagode imaju svoje zahtjeve. Prije svega ne daju se djeci mlađoj od godinu dana i njihovo uvođenje u ishranu djeteta mora biti postepeno da se ne bi javile alergije koje se najčešće manifestuju kroz osip, curenje nosa, poteškoće sa disajnim i probavnim sistemom.
Nisu preporučljive osobama koje imaju problem sa viškom tjelesne težine ili povišenim vrijednostima holesterola i triglicerida u krvi. Tek ako nemate ove zdravstvene probleme, treba da uvedete crvene bobice u svoju ishranu. Ali u umjerenim količinama.
"Dovoljno ih je konzumirati samo dva-tri puta sedmično, i to između 17 i 19 sati po ljetnom računanju vremena. Obavezno bez dodatka šećera. I to samo onoliko jagoda koliko vam količinski stane u šaku", objašnjava Mirjana Ljutić, nutricionista iz Centra za preventivnu medicinu i hrono ishranu dr Gifing.
"Zaboravljamo da je i voće slatkiš jer ne sadrži samo voćni šećer fruktozu, već i različite vrste drugih šećera, čak više od čokolade", objašnjava.
Ista mjera važi i za trešnje. Osim toga što sadrže obilje vitamina C i beta-karotina, vitamine K i B6, folnu kiselinu i minerale kalijum, željezo, bakar, mangan, kalcijum, magnezijum, kobalt, fosfor i cink, ne treba pretjerivati.
Slatki plodovi ovog voća su bogati biljnim vlaknima, koja su neophodna za pravilno varenje, a prisustvo celuloze u njima reguliše probavu. Flavonoidi antocijanidi i proantocijanidi u njima blokiraju upalne procese, ublažavaju bolove i simptome alergije i astme. Bogat su izvor bora, koji u kombinaciji s kalcijumom i magnezijumom povoljno djeluje na zdravlje kostiju, prenosi Poslovnidnevnik.ba.
Zreliji plodovi tamne boje posjeduju veću koncentraciju antocijana i imaju veće antianemijsko djelovanje. Trešnje će vam pomoći i da se opustite i lakše zaspite jer sadrže melatonin. Ali treba znati još nešto o ovoj voćki!
"Košpice trešanja sadrže amigdalin-cijanid, koji ima otrovno dejstvo, pa ne treba dozvoliti deci da ih gutaju", upozorava Mirjana Ljutić dodajući da neposredno prije upotrebe trešnje treba dobro oprati pod mlazom hladne vode.
(Lejla Trle)