1. Bliski kontakt
Krajem listopada Centri za kontrolu i prevenciju bolesti izdali su nove smjernice o tome što znači biti u "bliskom kontaktu" s osobom koja je zaražena koronavirusom. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) najprije su rekli da je bliski kontakt kada je osoba provela 15 minuta ili više sa zaraženom osobom na udaljenosti od dva metra. Nakon toga su smjernice ažurirane te se sada osoba smatra bliskim kontaktom ako je sa zaraženom osobom provela ukupno 15 minuta tijekom 24 sata na udaljenosti od dva metra.

Ova promjena došla je nakon što je zatvorski čuvar proveo 17 minuta sa zaraženim osobama tijekom radnog dana, a ne odjednom i nakon toga se zarazio koronavirusom.

Zbog promjene definicije, osobe za traženje kontakata morat će razmotriti mnogo širi skup pojedinaca kada obavještavaju ljude o potencijalnoj izloženosti.

2. Reinfekcija je moguća, ali ne treba paničariti
U SAD-u je prošle godine zabilježen prvi slučaj reinfekcije. Zdravi 25-godišnjak dva puta se zarazio koronavirusom. Prije toga slučajevi ponovne zaraze, odnosno reinfekcije, zabilježeni su i u nekim drugim državama.

Vijest je izazvala zabrinutost iz nekoliko razloga. Jedan od njih je to što se druga zaraza dogodila relativno brzo nakon prve. Prvi put je obolio u travnju, pa se oporavio i onda se ponovno zarazio u lipnju. Osim toga, druga infekcija je bila teža i zahtijevala je hospitalizaciju.

No, stručnjaci su upozorili da ne,ma potrebe za panikom. Iako se sada pokazalo da je ponovna zaraza moguća, čini se da je od sada izuzetno rijetka.

3. Antitijela vjerojatno traju oko pet mjeseci
Iako uvijek postoje iznimke, veliko novo istraživanje objavljeno u listopadu sugerira da većina ljudi koji imaju blage do umjerene infekcije covida-19 imaju antitijela oko pet mjeseci.
Istraživanje je dalo prilično važan doprinos našem kolektivnom razumijevanju kako djeluju antitijela na covid-19, osobito jer je obuhvatilo više od 30 000 ljudi.

"Više od 90% ljudi koji su bili blago ili srednje bolesni proizvode antitijela dovoljno jaka da neutraliziraju virus, a odgovor traje po nekoliko mjeseci", rekao je istraživač Florian Krammer.

Prilično je uobičajeno da se antitijela s vremenom smanjuju, a zatim nestaju. Također, to što osoba više nema antitijela ne znači da je nužno izgubila imunitet.

4. Vrtići su vjerojatno poprilično sigurni
Tijekom pandemije vrtići i škole su se brinuli hoće li zatvoriti svoja vrata i je li za djecu sigurno provoditi vrijeme u grupama. U listopadu je veliko istraživanje pokazalo da vrtići i predškolske ustanove obavljaju jako dobar posao u kontroli virusa.

Istraživači su analizirali centre za brigu o djeci koji su ostali otvoreni tijekom pandemije i otkrili da zaposlenici koji su cijeli dan promatrali tu djecu nisu bili izloženi većem riziku od zaraze. To sugerira da djeca mlađa od 6 godina (a to je dobna skupina na koju se fokusiralo istraživanje) vjerojatno nisu superširitelji. Ovo je bila velika studija koja je uključivala više od 57 000 ustanova diljem SAD-a.

5. Covid-19 u nekim slučajevima ostari mozak za 10 godina
Još uvijek se uvelike istražuju dugoročni učinci covida na tijelo, a nova studija sugerira da bi virus u nekim slučajevima mogao biti povezan sa značajnim mentalnim deficitom.

Istraživači iz Ujedinjenog Kraljevstva analizirali su rezultate više od 84 000 ljudi koji su napravili test inteligencije, a od njih se tražilo da rješavaju zagonetke i pamte riječi i slike. Otkrili su da su neki ispitanici koji su imali covid-19 imali "ekvivalent prosječnom desetogodišnjem padu globalne izvedbe u dobi od 20 do 70 godina", rekli su istraživači.

No, stručnjaci su pozvali na oprez, ukazujući kako tim koji stoji iza nove studije nije imao važne informacije kao što su ocjene pojedinaca prije bolesti. Ipak, nova istraživanja pružaju indicije o dugoročnim učincima covida-19, na što će stručnjaci svakako obratiti pažnju i u budućnosti, navodi Huff Post.