Tako i promjene u vremenu utiču na promjene u izlučivanju hormona sreće serotonina i hormona spavanja melatonina, a svaka promjena cirkadijanog ritma (kao što je vrijeme buđenja i usnivanja, vrijeme obroka, početka i kraja radnog vremena), može uzrokovati promjene raspoloženja.

Od sredine marta do sredine aprila, pa i duže, mnogi se osjećaju umornije i bezvoljnije nego inače. Iako su dani duži, vrijeme ljepše, a priroda zelenija, neki se ne uspijevaju riješiti umora i uklopiti se u sve veću živost koja ih okružuje. Ako vas ovo godišnje doba ne osnažuje, moguće je da patite od proljećnog umora.

Intrigantno je da je u nekim zemljama proljećni umor prisutniji nego u drugima. Razlike postoje i među narodima koji nastanjuju sličan klimatski pojas. Nijemci poznaju ovaj poremećaj pod nazivom Frühjahrsmüdigkeit, za Italijane on je stancheza primaverile, za Čehe jarni unava, a za Kineze čun kun (u doslovnom prevodu - proljećna pospanost). S druge strane, Anglosaksonci tvrde da im je ta boljka gotovo nepoznata.

Šta kaže nauka?

Dio stručnjaka tumači proljećni umor uticajem zatopljenja na krvotok. Zimi su kapilari suženi, pa manje krvi teče prema površini tijela, a više u mozak i unutrašnje organe, donoseći im više kiseonika i hranjivih tvari. U proljeće se, pak, kapilari opuštaju, pa više krvi odlazi prema koži, a mozak ostaje uskraćen. Drugi stručnjaci krivicu prebacuju na zimu. Pred kraj zime ljudi su potrošili zalihe energije, uključujući vitamine i minerale koji se dobijaju od sunčevog svjetla.

Umor jenjava kako ponovno počnemo upijati sunce. Još jedna moguća "krivica" zime je obilna hrana koju tada konzumiramo. Uz to što je vrijeme prejedanja i debljanja, zima je i vrijeme smanjene fizičke aktivnosti, pa mnogi njen kraj dočekuju u slaboj kondiciji. Stoga su upravo pokušaji naglog povećanja aktivnosti dolaskom ljepših dana odgovorni za umor onih čija je forma u februaru dotakla najnižu tačku.

Kao što smo napomenuli, organizam se tokom zime obilnije opskrbljuje hranom, čija funkcija nadilazi puko utaživanje gladi. Jela od brašna, šećera i masnog mesa, kojima je dopunska svrha ublažavanje potištenosti, bogata su ugljenim hidratima i masnoćama, a istovremeno su siromašna vitaminima, mineralima i vlaknima. Tipična zimska jela, pripremljena kuvanjem, pečenjem i prženjem, obiluju aditivima, konzervansima i antibioticima, koji opterećuju limfni, krvožilni i probavni sistem, stvarajući plodno tlo za razvoj bolesti.

Budući da se u proljeće zbog veće količine prirodnog svjetla smanjuje potreba za takvom hranom, upravo je tada pogodno vrijeme za detoksikaciju, odnosno čišćenje organizma od otrova. Postoji nekoliko načina kako ostvariti taj cilj, koji uključuju zdravu hranu, puno tečnosti, vježbanje, relaksaciju i drugo.

Voda je najbolji čistač organizma, pročišćava i donosi svježinu. Pobrinite se da pijete dovoljno tečnosti tokom cijele godine, a u proljećnom periodu pogotovo. Neka to bude čista voda, nezaslađeni svježi sokovi ili čaj od đumbira s limunom. Dehidriranost organizma je uzrok zbog kojeg se osjećate umorni i iscrpljeni. Pijte do osam čaša obične vode dnevno, a jutro možete započeti vodom kojoj ste dodali sok od pola limuna. Đumbir je izvrstan pokretač energije, ubacite ga u vaše proljećne obroke. Smanjite unos kofeina i alkohola, oni će pogoršati situaciju i smanjiti nivo energije. Znakovi dehidracije vide se i na koži. Ona postaje umorna, beživotna i bez sjaja. Voda i ovdje pomaže.

(Erna H.)