Bosna i Hercegovina mora izvršiti odluke kojima se nalaže uklanjanje crkve izgrađene na imovini lica koja su preživjela genocid u Srebrenici. U presudi vijeća u predmetu Orlović i drugi protiv Bosne i Hercegovine, Evropski sud za ljudska prava je, jednoglasno, odlučio da je došlo do povrede člana 1. Protokola broj 1. (zaštita imovine) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Predmetni slučaj se odnosi na crkvu koju je Srpska pravoslavna crkvena opština izgradila na imovini koju su podnositelji predstavke bili prinuđeni napustiti tokom rata 1992.-1995. godine.

"Ova presuda ima veći simbolički nego faktički značaj. Ovo je priča da se upornost isplati. Dokaz da osoba može rušiti sisteme svojom individualnom upornošću i snagom koju nažalost mnogi u BiH nakon rata nemaju. Individualno gledajući, presuda predstavlja veliku satisfakciju za gospođu Orlović zato što je uspjela da dokaže svoje pravo protiv kompletnog entieta RS-a", izjavio je za Source portal advokat Nedim Ademović.

Prema njegovim riječima za impelmetiranje ove odluke potrebno je poznavati proceduru, koja treba da se izvrši da bi se odluka mogla sprovesti.

"Odluka još nije konačna, jer država u roku od tri mjeseca ima pravo da se obrati tzv. Velikom vijeću Evropskog suda u skladu sa Evropskom konvencijom. Prognoza takvog obraćanja će po mom mišljenju biti negativna, ne samo zbog statistike koja pokazuje da vrlo rijetko Veliko vijeće preispituje odluke Evropskog suda, već zbog činjenice da u ovom slučaju ima vrlo malo argumenata koji bi evenutalno mogli otvoriti diskusiju pred Velikim vijećem. Tako da BiH u roku od šest mjeseci mora izmjestiti crkvu iz dvorišta Fate Orlović. Također se mora platiti materijalna šteta", govori Ademović.

Dodao je da se ova presuda ne tiče problematike koja je prisutna u drugim teškim odlukama Evropskog suda.

"Ovo je jednostavna stvar. Država mora angažovati jednu građevinsku firmu da crkvu izmjesti na način kako ta struka predviđa. S druge strane, neimpelmentacija ove odluke neće vući odmah posljedice koje bi BiH trebala snositi kao država koja ne sprovodi odluke Evropskog suda. Za razliku od slučaja 'Sejdić Finci', 'Zornić' i dr., ovdje implementacija odluke ne zavisi od političkog dogovora, tako da bi se mogli pokrenuti krivični postupci ukoliko se odmah ne pokrenu procedure kako bi se odluka implementirala. Drugim riječima, Tužilaštvo BiH bi moglo procesuirati osobe koje su odgovorne ukoliko se odluka Evropskog suda ne sprovede", zaključio je Ademović.