Irski imigranti su verziju ove tradicije prenijeli u Sjevernu Ameriku u 19. stoljeću. Noć vještica se proslavlja u SAD, Irskoj, Kanadi, Velikoj Britaniji, Švedskoj, Portoriku, Japanu, Novom Zelandu i u nekim dijelovima Australije.

Porijeklo ovog praznika datira još od antičke keltske svetkovine Sahvin, posvećene istoimenom paganskom božanstvu. Kelti, koji su živjeli na prostorima današnje Irske, slavili su svoju Novu godinu 1. novembra, a noć pred Novu godinu slavili su Sahvin. Vjerovali su da se tada duhovi mrtvih vraćaju na zemlju, uzrokujući probleme i uništavajući usjeve. Keltski paganski sveštenici gradili su ogromne lomače gdje su se ljudi okupljali, kako bi spalili usjeve i životinje kao žrtve keltskim božanstvima. U toku proslave nosili su kostime, uglavnom od životinjskih glava i kože.



Noć vještica se proširila skoro na sve kontinente, pod utjecajem američke kulture koja ih je pridobila putem televizije i ostalih medija.


Legenda o Jack O’Lanternu

Kada pomislimo na Noć vještica, odmah pomislimo i na izdubljenu bundevu. Običaj dubljenja bundeva zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po njegovoj domišljatosti ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla, a na kori stabla je brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen u Raj zbog svog griješnog života, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se rješi dao mu je žeravicu. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O’Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova, ali i simbol Noći vještica.

Islam ovaj praznik ne priznaje

Prema islamu, Noć vještica predstavlja đavolju proslavu i smatra se grijehom. Na sajtu posvećenom islamskoj vjeroispovesti navodi se da je Noć vještica "ritual koji uključuju duhove mrtvih i slavljenje šejtana, da se slavljenje tog dana kod muslimana smatra grijehom, jer uključuje mnogo elemenata nevjerovanja i višeboštva. Muslimanima se ne preporučuje da učestvuju u proslavama povodom Noći vještica i savjetuje se da ne bi trebalo da ga prihvataju kao praznik.




Paganski praznik

Noć vještica je paganski praznik vještica i mrtvih. Kasnije su neki hrišćani pokušali da pokrste taj praznik nazivajući ga danom "svih svetih". Međutim, i dalje postoje hršćani koji se ograđuju od toga i taj dan ne smatraju praznikom, čak naprotiv. Danas neki od njih taj dan zovu Pakleni dan - rekao je jednom dr Muzamil Sidiki, bivši predsjednik Islamskog Udruženja sjeverne Amerike. 

Muslimani ističu da u islamu postoje samo dva praznika koja se obilježavaju, a to su ramazanski Bajram i kurban Bajram. Sve ostalo, po njima, nije od islama i nema nikakve vrijednosti u islamu. Sa islamskog stanovišta sve ovo vezano za praznik "Haloween" je oblik idolopoklonstva. Ovaj praznik nema mjesta u životu jednog muslimana i njegove djece.

Islam je čista vjera i nema potrebu za prihvatanjem i uvođenjem nekih novih običaja i festivala, praksi ili proslava koja nisu dio njega. Islam ne pravi razliku između "svjetovnog“ i “svetog“. Šerijat ili islamski zakon mora vladati svakim aspektom našeg života. Ustanovili smo, izvan svake sumnje, da je proslava Noći vještica - Halloween apsolutno zabranjen u islamu - to je haram. Muslimanski roditelji ne smiju slati svoju djecu na "trick- or-treat“ u Noći vještica. Našoj djeci se mora reći zašto mi ne slavimo Noć vještica - Halloween. Većina djece vrlo lijepo prihvate objašnjenje kada im se objasni i nauči ih sa iskrenošću, a pogotovo kada se pokaze u praksi radost obilježavanja svojih islamskih svečanosti i tradicije. U tom smislu, moramo ih naučiti o dva islamska festivala ramazanski bajram i kurbanski bajram, napisano je u Hutbi Abdulaha ef. Polovina iz Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike.


Po Bibliji

Noć vještica i slične proslave kose se s biblijskim učenjima. Biblija upozorava: “Neka se kod tebe ne nađe nitko (...) tko bi se bavio gatanjem, čaranjem, vračanjem i čarobnjaštvom; nitko tko bi bajao, zazivao duhove i duše predaka ili se obraćao na pokojnike”


Porijeklo nekih simbola i običaja vezanih za Noć vještica

SLATKIŠI: Stari Kelti nastojali su slatkišima udobrovoljiti zle duhove. Crkva je kasnije počela poticati vjernike da večer uoči blagdana Svih svetih idu od kuće do kuće te traže od domaćina da im daju hranu, obećavajući im da će se zauzvrat moliti za njihove mrtve. S vremenom se u nekim zemljama uvriježio običaj da djeca idu po kućama i govore ljudima kako će učiniti neki nestašluk ako im ne daju slatkiše.

MASKE I KOSTIMI: Kelti su na Samhain nosili sablasne maske misleći kako će zli duhovi povjerovati da su i oni duhovna bića te da će ih stoga ostaviti na miru. Crkva je s vremenom prihvatila takve poganske običaje te ih povezala s blagdanom Svih svetih i Dušnim danom. Ljudi koji su slavili te blagdane kasnije su počeli ići od kuće do kuće odjeveni u svece, anđele i đavole.

BUNDEVE: Izdubljene glavice repe u kojima je gorjela svijeća stavljalo se na prozore ili prag kuće kako bi štitile ukućane od zlih duhova. Neki su smatrali da svijeća predočava dušu zatočenu u čistilištu. Kasnije su se umjesto glavica repe počele koristiti bundeve.


(Admir Oručević)