Mensa BiH organizirat će testiranje inteligencije u Sarajevu 14. decembra 2019. godine, a sedam dana kasnije 21. decembra u Banjoj Luci.

O ovom udruženju razgovarali smo sa Draganom Čolaković, rukovodiocem tima za odnose sa javnošću iz Mense BiH.


Za početak, možete li nam reći koju populaciju ljudi Mensa obuhvata, zapravo ko su članovi Mense?

Mensa širom svijeta okuplja hiljade osoba čija utvrđena inteligencija spada u gornjih 2% opšte/ukupne populacije, s ciljem upoznavanja, druženja i učestvovanja u različitim aktivnostima.

Osnovni i jedini uslov za članstvo jeste da se posjeduje količnik/kvocijent inteligencije od 133 ili više po Bineovoj (Vekslerovoj), odnosno 148 ili više po Katelovoj skali koji se postiže ostvarivanjem rezultata na standardizovanom IQ testu višim od onoga koji postiže 98% opšte/ukupne populacije. Članovi Mense BiH su oni pojedinci koji su uspjeli da postignu rezultat na Mensinom standardizovanom testu koji potencijalno može da postigne samo 2% ukupne populacije na globalnom nivou.

Članovi Mense su osobe koje dolaze iz svih životnih sfera, različitih interesovanja, profesija, obrazovnih profila, starosne dobi... Jedina sličnost je visok IQ i procesi razmišljanja. Pojedinci sa visokim IQ-om imaju procese razmišljanja koji ih razlikuju od onih pojedinaca sa prosječnim IQ-om, ili pak i obrazovanih pojedinaca sa prosječnim IQ-om. Ti procesi razmišljanja im omogućuju da sagledaju širi kontekst i veliku sliku problema ili situacije, da predvide kako određeni postupci mogu uticati na ishod, imaju sposobnost brzog, kritičkog i analitičkog razmišljanja, sposobnost uočavanja povezanosti elemenata određenog problema, brzog usvajanja novih znanja i vještina.


Ovo će biti, ako se ne varamo, četvrta godina od kako se vrši testiranje inteligencije u BiH, kakve rezultate su do sada Bosanci i Hercegovci pokazali?

Testiranje inteligencije u BiH se provodi od 2005. godine kada je Mensa BiH i osnovana. Međutim, sve do 2016. godine, testiranja su provođena pod nadzorom Mense Srbije, s obzirom da Mensa BiH nije imala ovlaštenog psihologa za provođenje testova, tako da nemamo statistiku, odnosno podatke o testiranjima prije 2016. godine. 

Od 2016. godine, testirano je ukupno 1493 osobe, a uslov za članstvo je steklo 442 osobe. Članstvo u Mensi ostvaruje se samo na jedan način: polaganjem testa inteligencije kojim se utvrđuje kvocijent inteligencije (IQ) pri čemu minimalni ostvareni rezultat mora biti 133 ili više po Bineovoj, odnosno 148 i više po Katelovoj skali.
Kada tumačimo testove mi uglavnom koristimo Katelovu skalu koja utvrđuje IQ od 148 (2%), 152 (1,5%) i 156> (1%) što naše članove svrstava u svega 2% ukupne populacije koja ima potencijal da ostvari ovaj rezultat.


Ako uporedimo sa ostatkom svijeta, u koje zemlje BiH možemo svrstati, da li smo iznad ili ispod prosjeka kada govorimo o stepenu inteligencije?

Nažalost, uzorak testiranih u odnosu na ukupan broj populacije je zanemariv, tako da u ovom trenutku ne možemo davati neku statistiku ni na državnom nivou, a kamoli u regionalnom ili globalnom kontekstu. To onemogućuje bilo kakva poređenja koja bi odražavala stvarno stanje.


Da li ste zadovoljni odzivom ljudi, imamo li sluha, možda i hrabrosti za ovakva testiranja?

Iako postoji od 2005. godine, Mensa BiH je tek od 2016. godine počela intenzivnije da radi na povećavanju vidljivosti i zastupljenosti u javnosti, s ciljem upoznavanja što šire javnosti sa Mensom BiH i njenim aktivnostima. U tom smislu, veoma je bitna uloga medija i prostora koji su spremni da nam ustupe. Ako se uzme sveukupan broj stanovnika u BiH, te broj onih koji su izašli na testiranja, brojke govore same za sebe.

Svijest i znanje među ljudima je na niskom nivou kada se radi o Mensi i njenim aktivnostima. Generalno, ljudi su nepovjerljivi, stvari posmatraju kroz prizmu iskrivljenih vrijednosti, trenutne koristi i isplativosti. Ono što im je nepoznato, kao što je slučaj s Mensom i njenim aktivnostima, posmatraju s velikom dozom nepovjerenja sa primjesama podrugljivosti i nipodoštavanja, bez da pokušaju da se informišu i steknu barem neko osnovno znanje prije donošenja konačnog suda. Živimo u vremenu sofisticiranih tehnologija i informacija koje su dostupne svima koji pokažu interesovanje da ih dobiju. Tako je i sa Mensom BiH i međunarodnom Mensom o kojima se mnogo može saznati na njihovim zvaničnim internet stranicama. 

Postoji i ona grupacija ljudi koja jeste znatiželjna i otvorenih pogleda, ali kojoj nedostaje hrabrosti da načine taj korak koji će ih dovesti do testiranja. Neki se plaše svoje reakcije, a neki reakcija okoline u slučaju da ne postignu rezultat koji će ih svrstati među onih 2% koji stiču pravo da se učlane u Mensu. Prednost ovakvog testiranja jeste upravo u tome što rezultate testa zna samo ovlašteni psiholog Mense i kandidat. Ukoliko kandidat ne želi da otkrije svoj rezultat, niko nikada neće i ne mora saznati za isti.

Na testiranja najčešće dolaze pojedinci koji već imaju razvijenu svijest o svom potencijalu i žele samo zvaničnu potvrdu.


Posjedujete li podatke čime se bave osobe sa natprosječnom inteligencijom u BiH, koliko se pitaju i da li kao jedinke imaju prostora za napredak u našoj zemlji?

Kao što sam već spomenula, veoma je širok spektar profesija, interesovanja i obrazovnih profila osoba sa natprosječnom inteligencijom u BiH. Dakle, ne može se izvesti zaključak da je neko zanimanje posebno ili najčešće zastupljeno među osobama natprosječne inteligencije u BiH. Prema raspoloživim informacijama, ne bi se moglo reći da se pojedinci sa veoma visokim kvocijentom inteligencije nalaze na pozicijama moći gdje bi mogli napraviti neku pozitivnu razliku za širu zajednicu. 

Uzimajući u obzir sadašnje stanje u društvu i u organima vlasti, pojedinci sa visokim IQ-om isključivo su prepušteni sami sebi, tj. svojim sposobnostima da se izbore za svoje mjesto u društvu. Iskorištavanje potencijala ovakvih pojedinaca zavisi i od interesa i volje poslodavaca da u svom kolektivu angažuju ovakve pojedince. Trenutno, privatni sektor je jedina šansa za takve pojedince. Mensa BiH može biti servis centar, odnosno baza darovitih pojedinaca, kojoj se mogu obratiti svi oni poslodavci, bilo iz privatnog ili javnog sektora, koji žele da u svojim redovima imaju pojedince koji posjeduju, u velikom broju slučajeva, već razvijeni potencijal.

Potrebno je naći sličnosti, kao i zajednički interes sistema, odnosno društva u cjelini, i pojedinaca koji posjeduju potencijal. Ozbiljnija inkluzija ove grupacije bila bi od sveopšte koristi na duže staze i za sistem, tj. društvo, kao i za same pojedince koji bi dobili zasluženu šansu da primijene svoje potencijale u skladu sa svojim sposobnostima i kapacitetima. Naša želja je da se u nekoj doglednoj budućnosti stvori baza za aktiviranje postojećih potencijala koji su neupitni, za sveopštu dobrobit.

U zemljama izvan BiH članstvo u Mensi je veoma cijenjeno, što se ne može reći i za BiH. Ovdje je prvenstveno problem u nedostatku svijesti u društvu generalno o tome šta je Mensa s jedne strane, a s druge strane i o tome šta podrazumijeva potencijal koji sve natprosječno inteligentne osobe imaju. Jedan od problema je i neinformisanost, a možda dijelom i nezainteresovanost, poslodavaca.


Svoju inteligenciju djelimično možete provjeriti ako riješite test na ovom linku.


(Admir Oručević)