31.12.2020. 15:29
Trebamo li strahovati od zemljotresa: Koliko stepeni po Rihteru mogu podnijeti sarajevske zgrade?
Godina koronavirusa, koja nam je ukrala mnogo toga, završava se stravičnim dešavanjima u susednoj Hrvatskoj.

Serija zemljotresa, od kojih je najjači bio u utorak, 29. decembra, odnijela je sedam života, a na desetine ljudi je povrijeđeno. Zemljotresi na ovom prostoru se dešavaju hiljadama godina, a seizmičke aktivnosti dešavaju se u blizini granice između evroazijske i afričke tektonske ploče.

Najjači zemljotresi koji su zabilježeni do sada u BiH su 1905. godine, u Petrovcu, jačine 5,0, 1907. u Počitelju, jačine, 5,7, 1908., Vlasenica, 5,3, 1916., Bihać, 5,0, 1923. Jajce, 5,0, 1927., Ljubinje, 6,0, 1940., Derventa, 5,1, 1950., Drugovići / Banja Luka, 5,7, 1962., Treskavica, 6,0, 1967., Srebrenica, 5,1, 1969., Gacko, 5,0, 1981., Banja Luka, 5,4, 1974., Lukavac, 5,0, i 2003., Stolac-Hutovo blato, 3,6 stepeni prema Richteru.

Najjači zemljotres ikada zabilježen u BiH desio se u Banjoj Luci, 1969. godine, a izmjerena jačina ovog zemljotrea bila je 6,6 Richtera. Počeo je neuobičajeno jakim prethodnim udarom, u noći 26. oktobra u 2:55 sati; podrtavanje se nastavilo do 8:53 sati kada je se desio i onaj najjači zemljotres jačine 6.6 Rihterove skale.

U razgovoru za naš portal ugledni arhitekta Mufid Garibija je istakao da su bosanske kuće i zgrade, posebno sarajevske, građene tako da budu fleksibilne i da mogu podnijeti velike potrese. 

"Ne daj Bože jakih zemljotresa. Sve preko 7 stepeni po Rihteru je opasno po zgrade u Sarajevu. Ako konstrukcija pukne, zgrada neće izdržati. Gradnja se ovdje promijenila, pogotovo poslije razornog zemljotresa u Banja luci. Skoplje je pokrenulo tu promjenu u samom projektovanju. Objekti su danas zbog toga znatno otporniji", izjavio je za Source Mufid Garibija.


Najveći zemljotresi


U deset najsmrtonosnijih zemljotresa u historiji čovječanstva, od kojih je devet pogodilo Aziju, poginulo je više od 2,5 miliona ljudi.

Najsmrtonosniji među zemljotresima koji su pogodili azijsko tlo dogodili su se u Kini, gdje je smrtno stradalo 1,3 miliona ljudi, podaci su Američkog geološkog instituta.

Šanći, Kina, 23. januar 1556. godine


Zemljotres u kineskoj sjeverozapadnoj provinciji Šanći poznat je kao najsmrtonosniji ikada zabilježen u istoriji. Procjenjuje se da je zemljotres bio jačine 8,0 stepeni po Rihterevoj skali, a u njemu je poginulo gotovo 830.000 ljudi.U zemljotresu je uništeno područje od 840 kilometara, a u nekim okruzima zemljotres je usmrtio čak 60 odsto stanovništva.

Tangšan, Kina, 28. juli 1976. godine

Drugi najsmrtonosniji zemljotres takođe se desio u Kini. Zemljotres jačine 7,8 stepeni po Rihteru 28. jula 1976. godine sravnio je sa zemljom industrijski grad Tangšan, pri čemu je poginulo oko 225.000 ljudi, a više od 800.000 je povrijeđeno.U zemljotresu je u roku od deset sekundi uništeno oko 180 zgrada, a šteta je pričinjena i u Pekingu.

Alep, Sirija, 11. oktobar 1138. godine

Zemljotres u sirijskoj provinciji Alep 1138. godine smatra se takođe jednim od najrazornijih. U zemljotresu koji se dogodio 11. oktobra 1138. godine poginulo je 230.000 osoba, a jačina potresa nije poznata.

Sumatra, Indonezija, 26. decembar 2004. godine

Zemljotres jačine 9,1 stepeni po Rihteru pogodio je dno Indijskog okeana 26. decembra 2004. godine. Zemljotres se dogodio u blizini indonezijskog ostrva Sumatra i pokrenuo je cunami Indijskim okeanom izazvavši niz talasa visokih i do 15 metara koji su udarili u obale 14 zemalja.

Više od 227.000 osoba je poginulo, a 50.000 je nestalo u Indoneziji. Oko 1,7 miliona ljudi je raseljeno.

Haiti, 10. januar, 2010. godine

U zemljotresu jačine 7,0 stepeni koji je u januaru 2010. godine pogodio obalu Haitija, poginulo je skoro 222.000 ljudi, a više od 300.000 je povrijeđeno.

Zbog posljedica zemljotresa rasljeno je 1,3 miliona osoba, a oko 100.000 kuća je uništeno.

Damgan, Iran, 22. decembar 856. godine

Više od 200.000 osoba je poginulo u zemljotresu za koji se vjeruje da je imao jačinu 7,9 stepeni po Rihteru, koji je prije više od 1.100 godina pogodio iransku sjeveroistočnu provinciju Semnan u regiji Damgan. Šesti najsmrtonosniji zemljotres je odnio najviše žrtava ikada u Iranu.

Haijuan, Kina, 16. decembar 1920. godine

U zemljotresu u kineskom okrugu Hainjan 16. decembra 1920. godine poginulo je više od 200.000 osoba.

Vjeruje se da je zemljotres bio jačine 7,8 stepeni po Rihteru i da je nakon njega uslijedilo trogodišnje podrhtavanje tla u toj regiji.

Ardabil, Iran, 23. mart 893. godine


Osmi najrazorniji zemljotres ikada dogodio se 23. marta 893. godine u Ardabilu u Iranu u kojem je poginulo više od 150.000 ljudi.

Kanto, Japan, 1. septembar 1923. godine

Zemljotres jačine 7,9 stepeni 1. septembra 1923. godine sravnio je Tokio i okolinu. U potresu koji je uništio i 380 kuća, poginule su 142.000 ljudi.

Ašgabat, Turkmenistan. 5. oktobar 1948. godine


Zemljotres jačine 7,3 stepena Rihterove skale pogodio je Ašgabat, glavni grad Turkmenistana, 1948. godine pri čemu je poginulo više od 110.000 ljudi.

Japan najugroženiji

Ako živite u Japanu već od malih nogu vas odgajaju kako biste svakodnevno bili što spremniji za jednu od najstrašnijih prirodnih kataklizmi tzv zemljotresa. Japan se nalazi na geološki vrlo živom području u zoni pacifičkog Vatrenog prstena; pomicanje tektonskih ploča ispod sjevernog dijela Tihog oceana već milionima godina udaljuje japansko otočje od euroazijskog kontinenta uzrokujući razorne zemljotrese nakon kojih obično slijede strahoviti tsunamiji. 

Japanska povijest je osim po samurajskim bitkama poznata i stalnoj bitci sa seizmološkim nepogodama. Svakih nekoliko godina ovu zemlju pogodi vrlo razoran zemljotres magnitude preko 6,5 stepeni po Richteru ali ni u vremenu između, tlo ne miruje. Istraživači na području Japana svakodnevno zabilježe i do 30 slabijih potresa.

Serija zemljotresa u Zagrebu baca novu perspektivu na sve zemljotrese koji su se za vrijeme našeg života dogodili i tragedije koje su ljudi doživjeli. Ako vam je stalo do toga da u svakom trenutku imate čistu evidenciju kojom se snagom, na kojoj geografskoj dužini i širini trese Zemljina kora, nema bolje stranice od EMSC-CSEM.org


(Admir Oručević)

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

SOURCE PRIČE
Source.ba-sva prava pridržana