Negativne reakcije uglavnom su se odnosile na Zlatka Lagumdžiju koji je predložen za ambasadora u Ujedinjenim nacijama (UN) u New Yorku, ali i na Damira Arnauta koji je predložen za ambasadora u Njemačkoj te novinara Erola Avdovića koji je predložen za ambasadora u Belgiji.

Osim toga, javnost zamjera i to što su pojedini kandidati stariji od 65 godina.

Valja napomenuti da prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina (i da ima najmanje 15 godina radnog staža). To znači da je izvjesno da će Zlatko Lagumdžija (68), Osman Topčagić (72), Erol Avdović (65) te Sabit Subašić (68), svoje penzionerske dane provoditi i u svojstvu ambasadora. 

Ranije je objavljeno da su sljedeća imena predložena za bh. ambasadore: Zlatko Lagumdžija je predložen za ambasadora u Ujedinjenim nacijama u New Yorku, Haris Bašić predložen je za ambasadora u Vijeću Evrope, Osman Topčagić predložen je za ambasadora u Velikoj Britaniji, Erol Avdović je predložen za ambasadora u Belgiji, Damir Arnaut kandidat je za ambasadora u Njemačkoj, Haris Hrle je predložen za ambasadora BiH u Indiji sa sjedištem u New Delhiju, Sabit Subašić za novog ambasadora u Egiptu, Nijaz Čardaklija kandidat je za ambasadora u Iranu, Elma Kovačević-Bajtal je predložena za ambasadoricu BiH u Crnoj Gori, Amira Arifović-Harms je predložena za ambasadoricu u Italiji, Anesa Kundurović za ambasadoricu u Danskoj, Emin Čohodarević kandidat je za ambasadora u Pakistanu, Nusret Čančar predložen je za ambasadora u Kuvajtu i Armin Limo za ambasadora u Indoneziji. 

Podsjećamo, nova državna vlast ranije je najavila da će im glavni cilj biti reforma diplomatske mreže te je možda upravo zbog toga prijedlog imenovanja ambasadora zainteresirao bh. javnost.

Da li će navedeni kadar imati dovoljno mogućnosti, znanja i umijeća da opravda očekivanja i zahtjeve nove državne vlasti, ostaje da vidimo. Do tada se možemo osvrnuti na biografije predloženih kandidata, pa krenimo redom. 


Zlatko Lagumdžija predložen je za ambasadora u Ujedinjenim nacijama u New Yorku. 

Bivši je ministar vanjskih poslova BiH i lider Socijaldemokratske partije (SDP) BiH od 1997. do 2014. godine. Osim toga bio je predsjednik i potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine (tokom 1992. i 1993.), predsjedavajući Savjeta ministra BiH i poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Profesor je Ekonomskog fakulteta koji je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Univerzitetu u Sarajevu.

Ono što mu se posebno zamjera jeste što je na Općim izborima u BiH 2014. godine bio je nosilac liste SDP BiH za Parlamentarnu skupštinu PS BiH kada nije dobio podršku birača, pa je stranka izgubila dvije trećine poslaničkih mandata u državnom parlamentu (što je rezultiralo smjenom rukovodstva stranke). Nakon toga, brojni politički analitičari Lagumdžiju smatraju odgovornim za krah SDP-a, dok su ga prethodno optuživali za određene afere koje se vežu za sprovođenje procesa privatizacije u našoj zemlji. Osim toga, u javnosti je ostao zapamćen diplomatski skandal iz 2013. godine na 68. zasedanju Generalne skupštine UN. Naime, Lagumdžija se tada nije pojavio na zasjedanju dok je govor držao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, dok je „upao“ tokom izlaganja bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame (Barack Obama). Dok su svi prisutni sjedili na svojim mjestima i slušali Obamu, Zlatko Lagumdžija se pojavio u sali. Iz misije BiH pri UN-u, ovaj potez ministra vanjskih poslova okarakteriziran je kao „diplomatski skandal“. Mediji su tada prenijeli da se nije pojavio ni na otvaranju zasjedanja Generalne skupštine, a propustio je i govore tadašnjeg generalnog sekretara UN Ban Ki Muna (Ban Ki-moon) i predsjednika Generalne skupštine UN-a Džona Eša (John Ashe).

Prema podacima iz imovinskog kartona koji su političari dužni da dostave Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, Zlatko Lagumdžija posjeduje dvije kuće sa zemljištem, te gradilište u Trebinju, stan u Sarajevu i vikendicu na Poljinama. Sa sestrom dijeli stan u Dubrovniku u Hrvatskoj. Njegova supruga ima stan i poslovni prostor u Sarajevu, navodi biografija.org. 

Haris Bašić predložen je za ambasadora u Vijeću Evrope. 

Haris Bašić magistrirao je upravljanje državom na Univerzitetu „La Sapienza“ u Rimu, Univerzitetu Sarajevo i Univerzitetu Beograd. Studij poslovne ekonomije završio je na Anglo-American Collegue u Pragu. Doktorski je kandidat na programu Internacionalnog Univerziteta Sarajevo (IUS) iz oblasti poslovne ekonomije. Obnašao je dužnost ministra privrede u Vladi Kantona Sarajevo i ambasadora Bosne i Hercegovine u Kraljevini Danskoj. Vršio je dužnost i savjetnika i šefa Kabineta člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Aktuelni je vijećnik u Općinskom vijeću Centar. Radno iskustvo, pored političkog angažmana, stjecao je u poslovnoj zajednici kao vlasnik i direktor konsultantske kuće, zatim u akademskoj zajednici Bosne i Hercegovine kao predavač na Internacionalnom univerzitetu Sarajevo (IUS), te u nevladinom sektoru. Tečno govori engleski i češki jezik. Haris Bašić član je Naroda i Pravde od početka djelovanja stranke. 

Osman Topčagić predložen je za ambasadora u Velikoj Britaniji 

Osman Topčagić rođen je u Sarajevu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu 1975. i stekao zvanje diplomirani matematičar. Radnu karijeru je započeo kao asistent-istraživač u Metalurškom institutu u Zenici, a potom je radio kao inženjer u nekoliko bh. giganata posebno na projektima uvođenja informacijskih sistema. Početkom rata u BiH bio je pomoćnik ministra za informacijski sustav u MUP-u RBiH, a potom sekretar Ministarstva vanjskih poslova RBiH. Od 1998. do 2001. bio je veleposlanik BiH u Londonu te poslije ravnatelj Direkcije za europske integracije BiH. Radio je na formiranju Direkcije kao novog stalnog tijela Vijeća ministara i ispunjenju uslova za napredak BiH u procesu europskih integracija. Od 2009. do 2012. bio je šef Misije BiH pri EU-u u Bruxellesu. 

Erol Avdović je predložen za ambasadora u Belgiji. 

Novinar i autor koji je rođen u Skopju (Makedonija). Do 1992. živio je u Sarajevu, a od 1993. u New Yorku. Od 1992, dopisnik je iz Ujedinjenih naroda za medije iz BiH, Hrvatske, Njemačke i Turske, kao i londonsku WTN (Worldwide Television News), agenciju "Sense" iz Bruxellesa, te saradnik američkih medija. Bio je stalni dopisnik iz New Yorka za "Vjesnik" i "Jutarnji list" iz Zagreba (2005 do 2009), kolumnista "Oslobođenja" iz Sarajeva (2008-2010), dopisnik "Zamana" iz Istanbula. Od maja 2010 dopisnik je iz New Yorka za "Dnevni Avaz"; od 1997 reporter je njemačkog radija "Deutsche Welle" i WDR (Program za jugoistočnu Evropu). Bio je i stringer iz UN-a za hrvatski i bosanskohercegovački program "Glasa Amerike - VOA", ali saradnik za "BH Radio 1" i "Face TV" iz Sarajeva.

U svojoj biografiji bilježi intervjue sa glavnim sekretarima UN-a Kofi Annanom (čije je dijelove prenio The New York Times) i Ban Ki-moonom, te sa predsjednikom SAD Joe Bidenom. Objavljuje stručne članke iz oblasti UN-a i američke politike. Učestvovao je na panel diskusijama u UN-u i američkim univerzitetima Columbia i Leigh University. Kao analitičar se javljao i na globalnoj TV mreži "Al-Jazeera" English. Autor je publikacija poput "Daytonska podmornica" (izdanje KAJ, Zagreb, 1996), i "Dnevnik imitacije", (izdanje Grafos, Beograd, 1988). Diplomirao je Ekonomski fakultet na Univerzitetu Sveti Kiril i Metodi u Skoplju. 

Damir Arnaut kandidat je za ambasadora u Njemačkoj. 

Doktorirao je na UC Berkeley 2002. godine. Bio je član Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma i Zajedničke komisije za ljudska prava. Ranije je obavljao funkcije ambasadora BiH u Australiji i Novom Zelandu. Radio je i kao advokat, savjetnik za ustavno-pravna pitanja, savjetnik za pravna pitanja, te predavač na predmetima međunarodno pravo, komparativna politika i drugim. Govori engleski, francuski i njemački jezik. Nakon doktorata pet godina radio kao advokat u Washingtonu. Na poziv Harisa Silajdžića vratio se u BiH krajem 2006, gdje biva angažiran kao savjetnik za ustavna i pravna pitanja. Nakon toga je bio SBB-ov poslanik u Predstavničkom Domu PSBIH (2014-2018), nakon čega je iz Kluba poslanika SBB-a prešao je u Klib poslanika NZ-NS. Prema dostupnim podacima, Arnaut i njegova supruga imaju tri stana u Sarajevu.

Haris Hrle predložen je za ambasadora BiH u Indiji sa sjedištem u New Delhiju.

Bio je ambasador naše zemlje i to u tri mandata - Austriji (od 2008. do 2011.), Saudijskoj Arabiji (od 2013. do 2015.) i Sjedinjenim Američkim Državama (od 2015 do 2018.) U okviru ambasadorske funkcije u Saudijskoj Arabiji i SAD predstavljao Bosnu i Hercegovinu u Organizaciji islamske kooperacije (OIC, Jeddah) i Organizaciji američkih država (OAS, Washington) uz nerezidentno pokrivanje Omana, Jemena te Brazila i Meksika.

Osim toga, obavljao je funkcije šefa Odjela za analizu i planiranje, Odjela za odnose s javnošću, bio je šef Direktorata za implementaciju Općeg okvirnog sporazuma za mir, kao i diplomatske poslove u sektorima biletarele i multilaterale Ministarstva vanjskih poslova BiH. U okviru DKP mreže obavljao je diplomatske poslove u rangu savjetnika i ministra savjetnika u ambasadama u Sloveniji, Austriji i Kanadi.

Učesnik je brojnih seminara, autor, kooautor i koordinator vanjskopolitičkih analiza i procjena diplomatskog karaktera za potrebe MVP-a. Također, autor je pravnih tekstova vezanih za granice BiH na rijekama i moru, plovnost, regulacija. Bio je voditelj Centra za strateške studije Međunarodnog foruma Bosna, član nevladinih organizacija iz oblasti međunarodnih odnosa i međunarodne politike te nosilac međunarodnih priznanja i plaketa nevladinih organizacija. Rođen je u Stocu, Pravni fakultet završio je u Sarajevu. 

U službi vanjskih poslova BiH je od 1993. godine. 

Sabit Subašić imenovan je za novog ambasadora u Egiptu. 
 
Završio je Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Bosnia i Hercegovina, potom stekao i zvanje magistra diplomatskih nauka, Mediteranske akademije za diplomatske studije, Univrzitet Malta, nakon čega je i doktorirao. Bio je ambasador BiH u Indiji (Bangladeš, Nepal, Šri Lanka) i Kini. Zatim, u njegovoj biografiji navodi se da je bio ministar savjetnik, šef Odsjeka za analizu i planiranje, ministar savjetnik Ambasade BiH u Ankari, otpravnik poslova Ambasade BiH u Ankari, rukovodilac Odsjeka za analizu i planiranje i v.d. načelnika Odjela za planiranje itd.. Subašić je ranije otvoreno podržao Bećirovića, ali i Konakovića za ministra vanjskih poslova. 

Nijaz Čardaklija kandidat je za ambasadora u Iranu.

Trenutno je ministar savjetnik pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Rođen je u Sarajevu, po vokaciji romanista. Kao savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine boravio je u Teheranu gdje je radio u diplomatsko-konzularnom predstavništvu. Kao gorljivi lingvista u slobodnom vremenu bavio se savremenim perzijskim jezikom, što je rezultiralo voluminoznim studijama i ogledima. Povratkom u Sarajevo ovaj autor se posvetio i gramatici paštu jezika, koji također pripada iranskim jezicima. Autor je knjiga i radova iz oblasti lingvističke iranistike. 

Elma Kovačević-Bajtal je predložena za ambasadoricu BiH u Crnoj Gori. 
 
Bivša je ambasadorica BiH u Kraljevini Norveškoj. Zaposlenica je Vanjskotrgovinske komore BiH. Doktorirala je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Autorica je knjige "Uloga lobiranja u savremenoj politici i ekonomiji", te određenih znanstvenih tekstova i analiza. 

Amira Arifović-Harms je predložena za ambasadoricu u Italiji i zaposlenica je Ministarstva vanjskih poslova BiH (šefica Odsjeka za mir i sigurnost MVP). 

Anesa Kundurović predložena je za ambasadoricu u Danskoj, dok je ranije bila ambasadorica u Japanu. 

Emin Čohodarević kandidat je za ambasadora u Pakistanu, a zaposlen je u Ministarstvu vanjskih poslova. 

Nusret Čančar predložen je za ambasadora u Kuvajtu i važi za jednog od iskusnih kadrova. 
Navodi se da je prvi otvorio Ambasadu BiH u Kataru te da je bio na dužnosti ambasadora u Dohi od 1995. do 2000. godine. 

Armin Limo predložen je za ambasadora u Indoneziji, dok je ranije bio na poziciji ambasadora u Pakistanu. 



Piše: A. Rovčanin