Nadležnost u oblasti zaštite prirode u BiH regulisana je na entitetskom nivou i osnovni zakonski akt na kojem se zasniva zaštita prirode, te postupak zaštite, definisani su Zakonom o zaštiti prirode (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 66/13) (u daljem tekstu Zakon) i velikog broja propisa proizišlih iz navedenog zakona - navedeno je na web stranici  Federalnog ministarstva okoliša i turizma.


Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju gostujući u programu BHT1 naveo je šokantne podatke o tome koliko se ustvari ne pridržavamo ekologije kao veoma bitne stvari za društvo:

"Prvo, inspekcije i organi koji navodno upravljaju ovom državom trebaju početi kažnjavati ljude koji bacaju otpad na nedozvoljena mjesta. Ovo je mala država i svi mi vrlo dobro znamo ko šta radi. Znamo i ko baca smeće, ko je otvorio divlje deponije - svi sve znaju ali problem je i što svi svakog znaju i ne želimo da se zamjerimo. U tom začaranom krugu nećemo nikad doći do rješenja. Moramo početi kažnjavati, osobe koje krše zakon moraju biti kažnjene.", naveo je Žiško.

Smatra se da vladajuće strukture u našoj zemlji nemaju interes da se bilo šta promijeni - navodi on u toku razgovora. Tim strukturama je, kaže sagovornik, dobro i ne žele da izgube privilegije koje imaju. S druge strane, navodi da imamo i građane koji su zapali apatiju i beznađe čitavog sistema.

"Naši političari žive u paralelnom svemiru. Ne postoji interes kod vladajućih struktura da se bilo šta promijeni jer njima je dobro. Građani su, nažalost, zapali u beznađe. U većini slučajeva sliježu ramenima i kažu – to je tako kod nas.'', naveo je Žiško u toku emisije na BHT1.


- Zbog šumskih krađa odrađenih u 2008. godini, u FBiH je bilo podneseno nešto više od 1.000 krivičnih prijava zbog zloupotrebe šumskog fonda. Samo četiri godine, kasnije taj broj porastao je na više od 2.500.  NIje baš uzeto u obzir da li se u tu vrstu krađe ide uslijed teškog socijalnog stanja ili zarade. Nadležna vlast se sjetila povući politički potez - navodi se u jednoj od priča Al Jazeere.




FOTO: Zbir službenih podataka na stranici ministarstva


Zaštićena područja predstavljaju jedan od temelja održivog razvoja u Europi i svijetu, navodi se na služenim stranicama ministarstva. Upravljanje tim područjima zahtijeva stručne podloge te izradu kratkoročnih i dugoročnih planova. Na taj način osigurava se očuvanje prirodnih fenomena i ukupne biološke i pejzažne raznolikosti nekog područja.


U Ministarstvu okoliša i turizma FBiH kažu da su njihove aktivnosti na rješavanju problema proizvodnje i upotrebe plastičnih kesa tek na početku:

"Zaštita okoliša je vrlo skupa! Trenutno u saradnji s firmom BiH pak provodimo model upravljanja ambalažnim otpadom u sistemu integralnog upravljanja, gdje je sva odgovornost prebačena sa potrošača na proizvođača. Dakle, da proizvođač tj onaj ko stavlja u promet otpad i upravlja njim“ ističu oni.

"Naša se razmišljanja u ovom trenutku kreću od mogućnosti uvođenja organiziranog prikupljanja i reciklaže, koja je jako skupa, do uvođenja poreznih opterećenja po uzoru na neke evropske zemlje", kažu u Ministarstvu okoliša - prenosi Radio Slobodna Evropa.


Trenutno se radi nova Strategija zaštite okoliša Federacije BiH u saradnji sa Švedskim institutom za okoliš uz finansijsku podršku SIDE. Zakonski okvir koji uređuje oblast upravljanja otpadom čini Zakon o upravljanju otpadom Federacije BiH i devetnaest provedbenih propisa donesenih na osnovu ovog zakona - navedeno je na službenim stranicama Federalnog ministarstva okoliša i turizma.


Za kraj još nekoliko zanimljivih podataka, onih koji daju nadu u bolje sutra (preuzeti sa stranica Federalnog ministarstva):

- U periodu od 2015.-2018. godine je prikupljeno i izvezeno iz Federacije Bosne i Hercegovine 21.820,79 tona opasnog otpada. Prosječno na godišnjem nivou se izvozi 5.455,2 tona opasnog otpada;  U skladu sa zakonskim ciljevima u periodu od 2014.-2018. predato je na reciklažu 126.664,06 t ambalažnog otpada;  U skladu za zakonskim ciljevima u periodu 2013. do 2018. godini je sakupljeno i zbrinuto 10.924.904,7 kg elektronskog i elektroničkog otpada;  Ukupno 64 općine su pripremile Plan prilagođavanja upravljanja otpadom za svoja odlagališta u skladu sa važećim propisima.

Pitanja za vas koji ste čitali ovaj tekst - Čuvate li okoliš od ekološke katastrofe? Brinete li se o pravilnom odlaganju otpada i manjem korištenju štetnih materija?



(Amer Mujezinović)