Morsi, koji je imao 67 godina, bio je u pritvoru nakon što je svrgnut sa vlasti uslijed masovnih protesta. Iako je državna televizija saopštila da je uzrok smrti srčani udar, Muslimansko bratstvo, ali i aktivisti i porodica Mohameda Morsija, vjeruje da je ubijen.

Naime, oni su istakli da je Morsi imao ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su visok krvi pritisak i dijabetes, no da nije primao terapiju, te je stalno držan u samici.

Šta se desilo u sudnici?

Morsi se srušio nekoliko trenutaka nakon što se obratio sudu u Kairu zbog optužbi za špijunažu u vezi sa sumnjivim kontaktima s palestinskom islamskom grupom Hamas, a koja je imala bliske veze sa Muslimanskim bratstvom.

Govorio je nekih pet minuta iz zvučno izoliranog staklenog kaveza, za koji su zvaničnici rekli da je dizajniran kako bi ga spriječio u prekidanju procesa. Morsi je proglašen mrtvim u bolnici u 16:50 po lokalnom vremenu, a početni izvještaj nije pokazao znakove nedavnih povreda na tijelu, rekao je javni tužitelj u Egiptu.

Smrt koja će razbuktati strasti

Prošlog mjeseca, njegova porodica je izjavila da su vlasti u više navrata odbile pristup Morsiju, ali i da su bili upućeni u njegovo zdravstveno stanje. Tokom boravka u zatvoru, Morsiju su bile dozvoljene samo tri posjete rođaka i odbijen je pristup njegovim advokatima ili liječnicima, navodi organizacija za ljudska prava Amnesty International.

Njegov sin Abdullah je za agenciju Reuters izjavio da ne zna gdje se nalazi tijelo i da vlasti odbijaju da Morsi bude pokopan u njegovoj rodnoj pokrajini Sharqiya.

Morsi, koji je postao prvi demokratski izabran lider Egipta 2012., već je bio osuđen na više od 45 godina zatvora na tri odvojena suđenja, uključujući i vođenje zabranjene grupe, zatvaranje i mučenje anti-vladinih demonstranata, te curenje državnih tajni.

On je oduvijek odbijao autoritet sudova, a njegove pristalice su rekle da su suđenja Morsiju politički motivisana, te da je to pokušaj davanja pokrića za državni udar, a sve se zasniva na nepouzdanim svjedocima i vrlo lošim dokazima.

Smrt lidera, kojeg su mnogi pamtili kao prvog demokratski izabranog predsjednika Egipta, sigurno će razbuktati strasti među njegovim pristalicama i saveznicima u Egiptu, ali i šire. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan već je rekao da je Morsi mučenik, a nema sumnje da će i ostali učiniti isto.

Prošle godine, britanski parlamentarni odbor obavijestio je da je Morsi držan u samici 23 sata dnevno, za šta su zaključili da se može klasifikovati kao mučenje. Također, upozorili su da bi to moglo dovesti do prerane smrti.

Njegova iznenadna smrt dolazi u vrijeme kada Sjedinjene Američke države, navodno na zahtjev egipatskog predsjednika Abdula Fattaha al-Sisija, rade na tome da Muslimansko bratstvo okarakterišu kao stranu terorističku organizaciju. Smrt jednog od glavnih ljudi produbit će bijes i uznemirenost u ovom pokretu.

Kakve su bile reakcije?

Muslimansko bratstvo i stranka slobode i pravde izjavili su da je Morsijeva smrt ubistvo, te su pozvali da se svi okupe na sahrani, ali i da demontriraju ispred egipatskih ambasada širom svijeta.

''Smjestili su ga u samicu tokom njegovog pritvora koji je prekoračio pet godina, nisu mu obezbijedili lijekove i vrlo malo su mu hrane davali. Spriječili su doktore i advokate, pa čak i njegovu porodicu da komuniciraju s njim. Lišili su ga osnovnih ljudskih prava''.

Poslanik Crispin Blunt, koji je predvodio panel britanskih poslanika, upozorio je na Morsijevo zdravlje, te pozvao na, kako kaže, uglednu nezavisnu međunarodnu istragu, naglasivši da je egipatska vlada dužna da objasni ovu nesretnu smrt.

Zamjenik direktora Amnestyja za Bliski istok i Sjevernu Afriku Magdalena Mughrabi je rekla:

''Morsi je držan u samici skoro šest godina što je značajno opteretilo njegovo mentalno i fizičko zdravlje. Bio je odsječen od spoljnog svijeta.''

Direktorica Human Rights Watcha sa Bliskog istoka Sarah Leah Whitson rekla je da je Morsijeva smrt strašna, ali u potpunosti predvidiva.

Ko je bio Mohamed Morsi?

Rođen je 1951. u selu El-Adwah, studirao je inžinjerstvo na Univerzitetu u Kairu, prije nego što se preselio u SAD kako bi završio i doktorat.

Izabran je za predsjedničkog kandidata Muslimanskog bratstva za izbore 2012., nakon što je željeni izbor pokreta bio prisiljen da se povuče. Tokom njegove burne godine na vlasti, Morsi je optužen za izgradnju islamističkog prevrata i loše vođenje ekonomije.

Javno protivljenje njegovoj vlasti raslo je i milioni protuvladinih demonstranata izašli su 30. juna 2013. na ulice širom Egipta na prvu godišnjicu njegovog stupanja na dužnost.

Tri dana kasnije, vojska je suspendovala ustav, najavila prelaznu vladu uoči novih izbora i pritvorila Morsija, koji je taj potez okarakterisao kao državni udar. Abdul Fattah al-Sisi, tadašnji komandant vojske, izabran je za predsjednika 2014. i ponovo izabran prošle godine.

Nakon Morsijevog uklanjanja, nova vlast je pokrenula represiju nad njegovim pristalicama. Stotine ljudi je ubijeno, a desetine hiljada drugih je zatočeno i borave u uvjetima koji se često opisuju kao kršenje njihovih ljudskih prava.

(Amila Alijagić)