U toj trci, aktuelna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zaista 'briljira'. Naravno, kako smo već navikli od nje za ovih pet godina – ne pozitivno, ne sa nekim suvislim, historijski tačnim činjenicama. Nego baš suprotno. Pa se tako u samo nekoliko dana prošetala kroz nekoliko tema. Od 'Željezne zavjese'. Preko fudbala, pa sve do Jugoaslavije i jugonostalgije.

Djevojka rođena s pogrešne strane Željezne zavjese

O odrastanju s pogrešne strane Željezne zavjese KGK govorila je na dodjeli Fulbrightove nagrade za životno djelo 26. oktobra u Washingtonu.

''Bila sam djevojčica rođena na pogrešnoj strani Željezne zavjese kada sam počela sanjati velike snove. Zajedno sa svojim prijateljima, a svi su bili dečki, navečer bih legla na zemlju i gledala zvijezde i treperavu svjetlost aviona koji je nebom letio visoko, želeći da me odvedu na ta druga mjesta za koja su ljudi govorili da tamo postoji sloboda izbora'', rekla je.

I to nije bio prvi put da je potencirala priču o Željeznoj zavjesi i tome kako je ona bila s pogrešne strane. Šesti. Tačno šesti put je bio ovo, podsjetio je u svom tekstu Boris Dežulović.

Prvi put se to desilo 6. jula 2017. u Poljskoj, u samoj Varšavi, vjerovatno najprigodnijem mjestu za pričanje o Varšavskom paktu. ''Oni od nas koji su rođeni s pogrešne strane Željezne zavjese, vidjeli su kako se svijet ruši, ali premda je Berlinski zid u fizičkom smislu srušen, još postoje brojne posljedice u našoj regiji''.

Drugi put se desilo samo mjesec dana kasnije, u hrvatskoj ambasadi u Canberri obraćajući se hrvatskim iseljenicima ''Moramo raditi reforme kako bismo nadišli ona vremena u kojima smo desetljećima živjeli na krivoj strani Željezne zavjese''.

Treći put se desio 3. oktobra  2017. u Bukureštu. – ''Rumunija i Hrvatska imaju zajedničko iskustvo života iza Željezne zavjese''.

Četvrti put se desio 11. aprila ove godine  u Pragu. – ''Inicijativa tri mora izrasta u inicijativu za autentičnu, autohtonu srednju Evropu naših država, koje su sve, izuzev Austrije, bile na drugoj strani Željezne zavjese''.

Na peti put se nije dugo čekalo. A desilo se 9. jula u Zurichu – ''I dalje vidimo razlike između onoga što je nekad bio zapad i istok Evrope'', podsjetivši kako je – zna se – ''Jugoslavija bila iza Željezne zavjese''.

A o šestom putu smo pisali na početku.

Kolinda Grabar Kitarović  je magistrirala međunarodne odnose na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, a da stvar bude još gora, teza joj je bila o američkom – sovjetskim odnosima pred kraj hladnog rata.

Tako, šta god mislili o inteligenciji i znanju hrvatske predsjednice, činjenica je da ona vrlo dobro zna da Jugoslavija nije bila potpisnica Varšavskog pakta, baš suprotno, bila je jedna od poznatijih nečlanica ovog ugovora, a jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih.

No isto tako je činjenica da KGK mora dobiti pažnju i prikupiti glasove desničara, s obzirom na to da će joj u prvom krugu izbora najteži protukandidat biti Miroslav Škoro, dok bi Milanović kao ljevičar vrlo lako trebao proći u drugi krug.

Ponešto o položaju fudbala u Jugoslaviji i Rijeci

''Nogomet osamdesetih godina i prije toga nije bio samo nogomet, bio je izraz nacionalne pripadnosti. Pa sam tako ja, nadam se da mi neće zamjeriti neki, navijala i za Hajduk i za Dinamo. Voljela bih kad bi to zajedništvo juga i sjevera ponovno proradilo''

''Kao Riječanka sam odlazila na utakmice Rijeke, ali naša Rijeka je tada bila nekakav rezervni klub za Partizan i Crvenu zvezdu i domaći igrači koji su bili dobri i kvalitetni odlazili su u Hajduk, nešto malo u Dinamo'', kazala je u Splitu.

Vrlo brzo joj je odgovorio i gradonačelnik Vojko Obersnel:

''Nakon što je iz Željezne zavjese sa crvenim pasošem otišla na školovanje u SAD, KGK danas izvrijeđala NK Rijeku kao rezervni srpski klub. Pa koliki je taj rezervoar gluposti? Gdje je kraj?'', napisao je.

Jugonostalgija i Goli otok

''Neka me niko ne uvjerava u život kakav nije bio. Svi smo to prošli u bivšoj Jugoslaviji, svi znamo kako je bilo, svi znamo kako je bilo putovati s tom crvenom putovnicom, kakva ste poniženja doživljavali, što je značilo plaćati depozite i tako dalje. Ako je iko nostalgičan za bivšom Jugoslavijom, ajmo uvesti sedmicu dana bivše Jugoslavije. Znate ko će najviše profitirati? Ja osobno. Jer ako kažete bilo šta protiv mene, završit ćete na Golom otoku'', odgovorila je predsjednica na pitanje o govoru prilikom primanja nagrade Fulbright u Washingtonu.

Otac mesar koji šalje dijete u Ameriku

U prethodnoj izjavi je istakla kako ona karikira Jugoslaviju, a potom je upitana radi li to možda previše, rekla je:

"Pa i u Poljskoj ste isto tako mogli pjevati u crkvenom zboru, naravno da ste mogli izlaziti s tom crvenom putovnicom, ali nije mene Tito tada poslao u Ameriku, poslao me moj tata mesar, koji je krvavo radio da bi zaradio za to. A to što se moglo izaći, nije to bilo tek tako, slučajno. Josip Broz je bio vrlo inteligentan čovjek i kad je vidio da se cijela stvar raspada, da Jugoslavija ekonomski propada, da će se uskoro javiti bunt naroda, onda je polako počeo popuštati. I gdje su ljudi odlazili? Odlazili su kao gastarbajteri, slali su novac, koliki je to bio postotak BDP-a tada? Isto tako, ako je ta Jugoslavija bila toliko puno bolja nego što ja spominjem mogućnost izbora jogurta ili bilo čega, zbog čega se raspala u krvi? Zašto je bankrotirala gotovo? Raspala se i stvorila jedan krvavi režim Slobodana Miloševića i svi smo se borili za slobodu i neovisnu Hrvatsku".

Na kraju, jebeš ga, možda ta i Jugoslavija i nije bila tako loša kao što tvrdi KGK i slični njoj. Možete li sad zamisliti da jedan mesar šalje dijete u Ameriku na školovanje?

Ako ono što nam govori historija ne ide u prilog Kolindi Grabar Kitarović, ona onda to vrlo jednostavno prilagodi svojim stavovima,  politici i retorici.

I za kraj, potrebno je spomenuti opet. Šta god mislili o njoj, njenoj inteligenciji i (ne)promišljenim izjavama, Kolinda Grabar Kitarović je prije svega toga jedna zlonamjerna i vrlo proračunata osoba.

(Amila Alijagić)