U Analizi izvještaja koji je pripremila Kantonalna uprava civilne zaštite KS na osnovu informacija od općinskih službi civilne zaštite s područja KS, hronološki su navedene poplave koje su se dogodile u periodu od 01.01.2014. do 30.04.2019. godine.

Naglašeno je da je područje Kantona Sarajevo veoma bogato vodom, najviše u obliku riječnih tokova i izvora, jezera, vrela i termomineralnih izvora, a posebni geomorfološki i hidrografski fenomeni su vodopadi, kanjoni i slično.

Postoji 1.383 izvora vode gravitacionog tipa i različitog stepena vodoizdašnosti, a poznatiji su: Vrela Bosne, Kradenik, Radava voda, Sedrenik, Lađevac, Sveta voda, Bijele vode, Kraljevac i drugi.

Od drugih hidrografskih zanimljivosti na prostoru Kantona Sarajevo je oko 25 prirodnih manjih jezerskih akvatorija, a najvažnija među njima su jezera na sjeveroistoku Treskavice: Veliko, Crno, Bijelo i Platno (Blatno), zatim Lokvanjsko, Sitničko, Kalajli...

Rečeno je i to da su uzroci poplava brojni, izazvane prirodnim pojavama - kišne padavine, te topljenje snijega i leda, kao i vještačkim utjecajima - isticanje vode iz akumulacije i retencije izazvano lomovima brane ili hidrotehničkih građevina ili njihovim neadekvatnim radom i rukovanjem, zatim promjenama u slivu, koritima rijeka i inundacionim područjima.

Poplavama pogoduje i nestanak šuma u višim predjelima i planinama što dovodi do pojave bujica i bržeg otjecanja vode, ali i urbanizacija sasvim sigurno predstavlja najznačajniji antropogeni uzrok poplava u posljednjim desetljećima, kao i neadekvatno upravljanje vodama.

Poplave manjeg ili većeg intenziteta moguće su na području svih devet općina KS, a od poplava najugroženija su područja općina: Ilidža, Novi Grad, Trnovo, Hadžići, Vogošća i Ilijaš.

Na mjere od poplava, regulacija korita i projekti, u posljednjih pet godina potrošeno je 3.973.787 KM.

(Fena / Haris Ahbabović)