Direktor Istraživačko dokumentacionog centra Sarajevo Mirsad Tokača rekao je da je ovo borba za jedan potpuni drugačiji pristup suočavanja s prošlošću.

-Borimo se za to već 15 godina – rekao je Tokača.

Nakon Bosanske knjige mrtvih, istraživanja ljudskih gubitaka i popisa žrtava rata, ulazi se, pojašanja, u jednu novu fazu, u kojoj žele da sve što su radili učine potpuno javnim i transparetnim te izlože kritici javnosti.

-Svi monopoli na istinu se grade kada zatvorite pristupe informacijama te se ponude poluistine ili da se čini ono što je za ovu zemlju najopasnije – da se činjenice o ratnim zločinima zatvore u etno-nacionalne torove. To je najopasnija stvar koju mi želimo ovim projektim na jedan način da spriječimo, kako bi građani vidjeli cjelinu priče, a nikako lokalnu, etničku verziju - kazao je Tokača.

Kada se, kaže, radio popis žrtava, radio se bez obzira ko je ko po etničkoj, vjerskoj ili nekoj drugoj liniji.

-Popisivali smo građane BiH - naglasio je Tokača.

Ističe da žele da čuju šta građani misle o ovom dokumentu, koji su već prezentirali u Bijeljini, Tuzli i Brčkoj, sutra će su Prijedoru, a potom u Sanskom Mostu i Bihaću.

Milica Pralica iz banjalučkog Udruženja građana „Oštra nula“ rekla je ovim događajem u Banjoj Luci otvaraju pitanje suočavanja s prošloću na način koji nije podložan etno-nacionalnim ideologijama, već se propituje šta se dešavalo građanima i građankama BiH tokom rata.

Smatra da se Bosanskim atlasom ratnih zločina daju informacijama koje nedostaju samom procesu suočavanja s prošlošću u BiH.

Pralica je istakla da su i ranije podržali događaje posvećene kulturi sjećanja.


(FENA / Lejla Trle)