Dodao je da su razgovarali o reformi VSTV-a.

“Mi smo rekli da su neke stvari neprihvatljive i da ih treba popraviti. Osvrnuli smo se na neke stvari u državi. Osudili smo poruku o neodrživosti BiH, kao i atake na Ustavni sud. Svi koji su se danas javili i razgovarali o tome rekli su da je to neprihvatljivo”, poručio je Inzko.

Kako kaže pričali su i o Mostaru.

“Mostar je jedna mrlja u BiH. To je peti grad u BiH i zamislite da peti grad u Francuskoj nema izbora. Govorili smo i o nepostojanju nove vlade FBiH toliko nakon izbora, razgovarali smo o Općim izborima i tome da nema novca za izbore, te o neprovođenju presude Sejdić-Finci”, istakao je.

Napominje da finansiranje izbora nije samo finanasijsko pitanje i da se nada da će se to do kraja mjeseca riješi. 

Na pitanje šta OHR može napraviti po pitanju izbora, Inzko kaže “EU i SAD rade na pitanju kompromisa, rano je još da OHR reakuje, moramo biti strpljivi ali neprihvatljivo je da se ni presude Evropskog suda ne provode”, dodaje Inzko.

“Domaća rješenja su najtrajnija, šta god se nametne može biti osporavano. Sačekajte dvije tri nedjelje, pregovori su u toku, ali obaveza postoji”, kaže visoki predstavnik.

Upitan hoće li biti izbora, Inzko ističe: “Imali smo pregovore sa najvećim strankama u Mostaru i svi su jednoglasno potvrdili da će izbori u Mostaru biti”. 

O poruci Milorada Dodika “doviđenja BiH”, i drugim porukama političara u RS, poput onih “doviđenja OHR”, Inzko ističe da je intervjuu u ruskim medijima njemu podigao rejting i popularnost.

“Oni koji traže moj odlazak, u Njemačkoj su savezničke snage su bile 45 godina, nije sporno da je strano prisustvo može imati pozitivne efekte. Mislim da je dobro da je međunarodno prisustvo sve manje: Ali, ja mogu danas kući, ali šta bi se promijenilo, šta bi bilo bolje. EU ima očekivanje da se 14 poglavlja implementira i da kada to bude realizirano, onda će BiH dokazati da je dostigla određeni stepen i da se onda može pričati o odlasku OHR-a”, navodi Inzko. 

Na pitanje bi li mu popularnost u BiH podiglo korištenje bonskih ovlasti, visoki predstavnik kaže: “Apsolutno da”.

“Oko 11 godina poslije rata međunarodna zajednica se ovdje angažovala. Tada se usvajalo 200-300 zakona svake godine. Posljednja poglavlja jakog prisustva bilo je spajanje dva ministarstva odbrane. U tom trenutku međunarodna zajednica je rekla hajmo početi novu fazu”, poručio je.
 

(Patria)