Istakla je kako ne očekuje da će se ni ovom presudom potvrditi učešće Srbije u zločinima u BiH.

"Tribunal je trebao voditi malo više računa s tim obilježavanjem ove godine, nije bilo neke velike potrebe da se pravomoćna presuda generalu Ratku Mladiću toliko odgađa. Ta nepravomoćna presuda je donesena u novembru 2017. godine, mjesec dana prije zatvaranja tribunala kakvog smo znali i u ovom žalbenom postupuku nema istraga ni otvaranja procesa, već se radi o žalbama obje strane. Onda žalbeno vijeće gleda koliko su opravdane te žalbe. Ali tu se više ne govori o istragama i činjenicama postupka već aplikaciji prava. Po meni tri pune godine je predug period za donošenje žalbenog postupka", kazala je Tromp u emisiji Novi dan N1 televizije.

Istakla je da sama činjenica da bi Mladić mogao umrijeti i ne dočekati presudu ostavlja puno prostora za one koji već sada poriču genocid.

"Mislim da je jedna od stvari o kojima Haški tribunal nije vodio računa su osjećaji preživjelih žrtava, vrlo se ležerno odnosio prema vremenu i ovaj mehanizam isto radi. Nedonošenje pravomoćne presude je neopravdano", kazala je.

I za slučaj ponovljenog dijela postupka u predmetu Stanišić kazala je kako misli da je apsolutno nepojmljivo da taj ponovljeni dio procesa tako dugo traje jer će biti donesena nepravomoćna presuda i mehanizam će sebi dati vrijeme da to traje u nedogled.

"U oba slučaja svi u Bosni, posebno žrtve, očekuju da će ova dva procesa utvrditi kolika je bila uloga Beograda i Srbije u tim zločinima. Moja očekivanja su da se ništa neće promijeniti u tom pogledu. Za 1992. godinu nema presuda za genocid, nema povezivanja Beograda od samog početka rata u BiH do 1995. za 1995. Imamo presudu za genocid, ali nekim nevjerovatnim čudom u svim tim presuda i u slučaju Ratka Mladića, Radovana Karadžića, Drage Nikolića i drugih, u udruženom zločinačkom poduhvatu se sve veze sa Beogradom prekidaju. Nema velikih šansi da se utvrdi i genocid za 1992. i da se poveže Mladićeva funkcija i uloga u genocida u Srebrenici sa Beogradom", kazala je Tromp.

Dodala je kako je historijski momenat za to bio slučaj Slobodana Miloševića jer je tužilaštvo u tom predmetu na kojem je i sama radila šest godina, uspjelo napraviti najobuhvatniju optužnicu za zločine bivšeg predsjednika Srbije i Jugoslavije Slobodana Miloševića te su jako dobro uvezali genocid 1992. sa 1995. jer su se, ističe, koncetrirali na njegovu zločinačku namjenu.

"Kada i kako je srpska strana počela planirati i prihvatila masovne zločine da bi ostvarila geostrateške ciljeve i da je formiranje RS bila matica toga. Međutim Milošević je završio tako kako jeste, sudije su nam rekle da smo iznijeli dovoljno dokaza. To je bila presuda iz 2004. godine, ali je Milošević umro tri sedmice prije završetka svog dijela iznošenja odbrane i kada se slučaj stavio kao ad acta niti jedna drugi slučaj nije imao tako svobuhvatan pristup optužnicama, sve je bilo izrezano iz njegovog slučaja, ali niko nije slijedio zločinački plan na način kako smo mi to napravili. Zašto se to desilo, to je velika priča, radim sada istraživanje o tome. Ni u pravu ni u historiji ništa nije slučajno jer za rad tribunala nisu bile zainteresovane samo žrtve i javnost već i pojedine države. Srbija je imala jako velikog interesa da nađe način da utječe na tribunal i to je pravo kao država iskoristila i iznenađuje me da je Srbija tako dobro prošla. Ona je jedina država koja je ostala netaknuta presudama tribunala i izgleda sada da Srbija nema apsolutno ništa sa ratom u BiH", kazala je Tromp.

Rekla je kako je BiH postala eksperiment o tome koliko dugo tranzicijski procesi mogu i trebaju trajati, a da ljudi ne osjete stvarno efekte tih procesa, osjećaj pravde i da se zadovolji potraga za istinom.

"Mi se još bavimo tranzicijskom pravdom što je jako važan dio. A već pet godina su počeli posttranzicijski procesi jer svaka strana interpretira te procese, Srbija se ogradila i radi na sljedećoj fazi svoje geostrategije, a to je da bez obzira na poraze u ratovima na Kosovu i BiH pokušava naći političke i diplomatske načine da pripoji RS i dijelove Kosova ovoj postjugoslovenskoj državi", kazala je Tromp.

Naglasila je kako se sada treba posvetiti historijskoj i političkoj pravdi da se na pravi način interpretira ko je najodgovorniji za ove užasne zločine.

"BiH treba da shvati i da se odupre svim insinuacijama da je to nefunkcionalna država, da nema pravo postojanja zbog unutrašnje podijeljenosti. Zašto sam uvijek na strani BiH i zašto znam da stojim na dobroj strani historije - BiH kao teritorijalno politička tvorevina je preživjela Srpsko carstvo, otomansku okupaciju, Austro-Ugarsku, dvije Jugoslavije i preživjet će i EU. BiH nije sluačajna historijska tvorevina. Ona je pokazala svoju svrhu jer i danas postoji bez obzira na sve. Ja sam veliki optimista što se tiče budućnosti BiH i mislim da to što se desilo bošnjačkom narodu i to što se nisu postavili samo kao žrtve već su veliki domoljubi i vole svoju držvu je velika stvar. Moja poruka je - preživjeli ste i BiH kao država ima budućnost", poručila je Tromp. 

(Patria)