Za nju ta podrška nema samo novčanu vrijednost, vidi to i kao priliku za uvezivanje mladih ljudi koji vode porijeklo iz povratničkih sredina i šansu za saradnje u budućnosti.

- Većini djece koja su stipendisti tog programa školovanje bi, bez toga, bilo onemogućeno. Istovremeno, važno je da ostane ta veza između nekoga ko ode na studij u Tuzlu ili Sarajevo i mjesta iz kojeg dolazi. Potrebno bi bilo u lokalnim zajednicama otvarati edukacione centre za mlade koji bi bili baza i nekog neformalnog segmenta obrazovanja, ali i mjesto gdje bi mi koji smo ranije imali priliku primiti pomoć prenijeti znanje generacijama koje dolaze – kazala je Lejla.

Vjeruje da se zajedno mora raditi na uklanjanju diskriminacije po nacionalnoj, etničkoj, vjerskoj osnovi u školama u RS-u.

- Ne smijemo imati stanje gdje se negira bosanski jezik, ne poštuje obaveza realizacije nacionalne grupe predmeta. Potrebno je i praktično unaprijediti školstvo, posebno područne škole kojima treba jačanje nastavnog kadra, nastavna pomagala, ali i osnovna sredstva za rad - poručila je Lejla.

Po njenom mišljenju važno je dati više prilika novim generacijama, koje završavaju škole. Naglašava da postoji obrazovan kadar koji je spreman raditi i djelovati u povratničkim zajednicama te pomoći u svakom segmentu, ali im je potrebno to i omogućiti.

Kako se navodi u saopćenju za javnost Službe za odnose s javnošću Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Janja je jedno od najvećih povratničkih zajednica u entitetu Republika Srpska te u mnogim segmentima predstavlja primjer održivog povratka.

(Fena)