U ovoj knjizi autor je tretirao malo poznate fragmente bosanskohercegovačke prošlosti, a čitaocima će, kako je istaknuto, bez sumnje, biti zanimljivi osvrti na slučajeve prekrajanja historijskih tokova i razobličavanja istine o njima. U knjizi je riječ o identitetima, svojatanjima i odricanjima.

„Uvijek je značajno kada se čovjek iz jedne sredine obraća toj istoj sredini. Ljudi vas poznaju, dijelom iz privatnog života, dijelom iz načina kako radite i kako razmišljate, i onda mogu da prate i uspoređuju ono što ste napisali. To ima puno zamki, ali i velike radosti, ukoliko ste uspjeli u svom naumu. Ja se nadam da sam uspio u bitnom, a to je tema knjige. Prije svega o revizionizmu u historiji i načinima kako se zaobilaze istine. Naravno da nacionalne historije u svojoj dubokoj prošlosti počivaju na mitovima, legendama pa i bajkama. Ali, kada vi danas, u ovom stoljeću, govorite o historiji onda govorite o naučnoj elaboraciji historije“, kazao je profesor Kajan.

Knjigu su, uz autora, promovisali recenzenti: prof. dr. Dževad Drino, mr. sc. Alen Zečević, Sanadin Voloder, publicist i mr. Ibro Rahimić, izdavač.

„Ibrahim Kajan ispisuje biografiju podneblja u kojem se dodiruju njegova dva lica: lice civilizacije i barbarstva, u čijoj je hiljadugodišnjoj historijskoj ravni bilo moguće 1463. godine obznaniti akt, Ahdnamu, kao primjer međureligijske tolerancije kakav evropski svijet do tada nije upamtio, ali i osvjedočiti se o strahote i užase vandalskog divljanja vojske princa Eugena Savojskog po Bosni 1697. godine“- naveo je jedan od recenzenata knjige Alen Zečević.

Publicista Senadin Voloder ocijenio je kako je ova knjiga dostojan borac na dva paralelna i zahtjevna fronta.

"Prvi front je unutarbošnjačko buđenje i upoznavanje sa vlastitim identitetom, a drugi front je ispravljanje krivo utemeljenih shvatanja i stavova o našoj historiji i kulturi kojeg su nam nametnule naše komšije, susjedi i pojedinci iz naših redova „izgubljeni“ u prostoru i vremenu“ – kazao je  Voloder.

(Fena / Haris Ahbabović)