Premda naučnici još nisu otkrili koji je pravi razlog tomu, postoje dvije teorije, prenosi “Vaše zdravlje“.

Nova bolest imena COVID-19 pojavila se u decembru 2019., a do marta 2020. zahvatila je toliki broj ljudi da je Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO) morala proglasiti pandemiju. Uzrokovana je virusom naziva SARS-CoV-2, a simptomi koji se vezuju uz infekciju su visoka temperatura, suhi kašalj i nedostatak daha. U kompliciranijim oblicima može se javiti i upala pluća.

Različite dobne skupine podložne su infekciji, ali uočeno je da djeca rjeđe obolijevaju te da zaražena djeca imaju blaže simptome nego ostale dobne skupine. Upravo to je razlog zašto se veliki postotak djece oporavi od infekcije.

Razlog zašto djeca rjeđe obolijevaju od novog koronavirusa još uvijek nije odgonetnut, ali naučnici su razvili nekoliko pretpostavki.

Jedna od njih je povezana s cijepljenjem djece protiv virusnih bolesti od rođenja do njihove šeste godine. Primjeri takvih cjepiva su ona protiv ospica, hepatitisa B, zaušnjaka, poliomijelitisa i sl. Cjelokupan proces imunizacije pridonosi ‘izgradnji’ imuniteta i borbi protiv SARS-CoV-2, što je jedna od teorija koja nastoji objasniti zašto su djeca otpornija na novi virus. Većina cjepiva djeluje na način da potiče djelovanje ćelija imunosnog sistema, naziva Th1 ćelije, koje dalje putem niza reakcija dovode to toga da imunosni sistem prepozna ljudske ćelije koje su zaražene virusom i uništi ih.

Druga teorija, koja nastoji objasniti zašto djeca pokazuju blaže simptome zaraze, temelji se na činjenici da je dječji imunosni sistem ‘slabiji’ od odraslog pa je odgovor dječjeg imunosnog sistema daleko blaži od odgovora odrasle osobe čiji je imunosni sistem ‘jači’.

Postoje brojna istraživanja koja upućuju na činjenicu da cjepiva mogu ‘potaknuti’ imunitet u obrani od drugih vrsta virusa (a za koja cjepiva nisu namijenjena). Iz tog razloga, nije nemoguće da je prva spomenuta teorija upravo odgovor na pitanje zašto se djeca rjeđe razbolijevaju.